Već 10-ak godina uzgajam jagode u svom vrtu i vrlo sam zadovoljan kvalitetom plodova. Točan naziv sorte ne znam, ali kad sam ih kupovao rečeno mi je da su „mjesečarke“. U posljednjih nekoliko godina jagode oboljevaju od nepoznate bolesti koja se javlja u nepravilnim vremenskim razmacima. Na listovima nastaju žućkaste mrlje, a kad se bolest pojavi i prinos je manji. Postoje li preparati kraće karence 1- 2 dana i o kojoj je bolesti uopće riječ?
ODGOVOR
Prema dostavljenim fotografijama lišće jagoda „mjesečarki“ je zaraženo uzročnikom obične pjegavosti (Mycosphaerella fragariae). U suvremenom dvogodišnjem i zaštićenom uzgoju jagoda ova je bolest i štete značajno manja, već dominiraju drugi uzročnici, npr. siva plijesan (Botrytis), pepelnica (Oidium) i antraknoza jagoda (Colletotrichum). Pri višegodišnjem uzgoju jagoda “mjesečarki” na otvorenim gredicama još uvijek često pronalazimo običnu pjegavost. Obična pjegavost se javlja na lišću, ali mogu biti zaraženi i plodovi jagoda. Na lišću se prepoznaje po pojavi okruglih pjega, promjera 2-5 mm koje su odijeljene od zdravog tkiva crvenkasto-smeđim rubom. Pojava i razvoj obične pjegavosti u korelaciji je s meteorološkim uvjetima.
Kiše koje padaju krajem travnja i početkom svibnja omogućuju prve ili primarne zaraze. Naknadno se prvi simptomi mogu pojaviti već krajem mjeseca svibnja. Za primarne su zaraze bitne optimalne proljetne temperature zraka 13-20°C, učestali kišni dani i visoka vlažnost zraka (98-100 %). Ako se vlažno razdoblje nastavi i nakon pojave prvih simptoma na lišću, intenzitet pojave bolesti je veći.
Mjere zaštite valja provoditi u vrijeme kad očekujemo prve (primarne) zaraze (krajem travnja ili početkom svibnja) ili najkasnije čim se primijeti prvi simptomi na lišću. Kod izbora fungicida u našoj zemlji nema registriranih fungicida za suzbijanje obične pjegavosti (Mycosphaerella).
Ali, praksa potvrđuje da su neki fungicidi registrirani radi suzbijanja drugih bolesti jagoda. One se često javljaju pri suvremenom uzgoju (npr. siva plijesan, pepelnica), vrlo učinkoviti i pri kontroli obične pjegavosti. Među njima s kraćom karencom u trajanju svega 1-3 dana ističemo pripravke Quadris ili Ortiva SC; Signum DF; Zato 50 WG i Sercadis Plus SC.
Također, moguće je koristiti i biološke fungicide na osnovi antagonističkih mikroorganizama Bacillus pumilus (Sonata SC) ili Bacillus amyloliquefaciens (Serenade ASO) koji nemaju propisanu karencu (npr. Serenade ASO) ili se plodovi mogu brati već 1 dan nakon njihove primjene (npr. Sonata SC). Biološke fungicide preporučujemo koristiti preventivno u vrijeme kritičnog razdoblja za prve ili primarne zaraze – prije pojave simptoma bolesti. Mogu se tijekom sezone u skraćenim razmacima aplikacije (jednom tjedno) koristiti u istom nasadu jagoda do 6 puta, a osim suzbijanja plijesni i pepelnice umanjit će i pojavu obične pjegavosti jagoda.
