Šaljem fotografije puknuća kore drveta na voćkama pa me zanima o kakvoj se bolesti radi na stablima jabuka starosti 40 godina. Može li se to liječiti i čime?
ODGOVOR
Prema izgledu neželjenih promjena na granama jabuke možemo opravdano sumnjati na razvoj patoloških rak-rana. Njihov je uzročnik gljivična bolest (Nectria galligena). Ova bolest na nekim sortama jabuka i krušaka, te na nekim lokalitetima, može uzrokovati ozbiljne štete. Izrazito je osjetljiva stara i autohtona sorta jabuke Slavonska srčika. Bolest se javlja na mjestima, te u godinama nakon proljetnih niskih temperatura (mraz u vrijeme cvatnje).
Mogu biti napadnute mlađe ili starije postrane grane, ali i provodnica (deblo). Na napadnutim se mjestima pojavljuju smeđe ulegnute zone popraćene odumiranjem kore. Dio iznad odumrlog mjesta prijevremeno se osuši, naročito ako odumiranje tkiva obuhvati cijelu granu. Voćka domaćin pokušava formiranjem kalusa zacijeliti ranu (tijekom vegetacije voćka to pokušava svake sezone). Ako to uspije govorimo o tipu zatvorenog raka (kao posljedica postupno se suše dijelovi iznad napadnute zone).
Tip neželjenih promjena “otvoreni rak” nastaje kad uzročnik bolesti razara staničje. Zalazi sve dublje i širi se tijekom proljetnog kolanja sokova. Na tim mjestima kora postupeno otpada i vidi se golo drvo. Gljiva uzročnik bolesti ulazi u voćku kroz oštećena mjesta: od tuče, kroz ožiljke nastale nakon otpadanja lišća, kroz mjesta reza, kroz pukotine nastale od niskih proljetnih temperatura (mraz), na mjestima gdje se račvaju grane i slično.
Unatoč oštećenjima, za zarazu je neophodna optimalna temperatura (14°C) i zadržavanje vlage na stablu (barem 6 sati). Rezidbom treba odstraniti sve zaražene izboje i grane. Ako grane nisu propale prijevremenim sušenjem, tada sa vidljivih rak-rana treba uz pomoć voćarskog noža rubno odstraniti zaraženu koru, spaliti je. Mjesta na kojima smo napravili takve zahvate preporučuje se premazivanje pastom za zarašćivanje rana (npr. Biopol i slično). Dobro je primijeniti bakarne fungicide u dva navrata: (1) ujesen nakon otpadanja više od polovice ili nakon potpunog otpadanja lišća i (2) krajem zime ili početkom proljeća (u vrijeme bubrenja i otvaranja vršnih pupova voćaka).
Umjesto bakarnih fungicida moguće je koristiti i biološke pripravke na osnovi Bacillus subtilis (npr. Ekstrasol, BioLife i slično). Dobro je krajem jeseni ili početkom zime obaviti “bijeljenje voćaka”! Osnovna svrha “bijeljenja voćaka” je umanjiti zimsko zagrijavanje debla i donjeg dijela skeletnih grana. Uz dovoljno vode za žitku smjesu na 5 kg gašenog vapna dodaje se 0,5 kg sumpornog fungicida i 0,5 kg kuhinjske soli. Umjesto toga može se kupiti i gotova smjesa za “bijeljenje voćaka”.
