Kako je kivika ili aktinidija po pravilu dvodomna biljka, to znači da biljka ima jednospolne cvjetove na odvojenim jedinkama, odnosno odvojene biljke s funkcionalno muškim i biljke s funkcionalno ženskim cvjetovima (iako ima sorata s dvospolnim cvjetovima). Prilikom nabave sadnica važno je to imati na umu. Često može doći do zamjene sadnica, a time i izostanka rodnosti. Pretpostavlja se da je u ovom slučaju riječ o muškoj biljci. Muške biljke cvatu, ali ne donose plodove jer cvjetovi opadaju.

Stoga se na tu mušku biljku može cijepiti ženska sorta. Njoj je potrebno osigurati sortu oprašivač, ako je u blizini nema. Istraživanja su pokazala da je kiviku najbolje cijepiti u proljeće prije kretanja vegetacije i to tehnikom spajanja (na omega spoj, običan spoj i sl.). Prilikom toga je važno da su podloga i plemka iste debljine. Valja voditi računa da plemke budu ubrane u razdoblju mirovanja. Do cijepljenja ih treba adekvatno čuvati (u plastičnoj vrećici zamotane u vlažnu krpu i u hladnjaku). Također se može primijeniti i tehnika „čip“ okulacije u razdoblju mirovanja ili u vrijeme vegetacije kad se provodi i obična okulacija (lipanj-okulacija na budni pup ili kolovoz-okulacija na spavajući pup).

Prethodni članakKoji su uzroci manjeg broja resa na lijeski?
Sljedeći članakKoliki je životni vijek vinove loze?
izv. prof. dr. sc. Martina Skendrović Babojelić
Docentica na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost – Voćarstvo: Uvjeti i tehnologije uzgoja voća, građa, svojstva i kvaliteta plodova, očuvanje starih sorata voća. Rođena je 16.08.1979. godine u Brežicama. Diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2002. godine, a od 2003. godine zaposlena je na Zavodu za voćarstvo. Doktorski rad obranila je 2009. kada je izabrana u zvanje znanstvenog suradnika. U zvanje docenta izabrana je 2010. godine, a u zvanje višeg znanstvenog suradnika 2012. godine. Znanstveni interesi vezani su uz sustave i tehnologije uzgoja voća, građu, svojstva i analize plodova, kvalitetu plodova, oksidativni stres plodova, prikupljanje i očuvanje starih sorata voća i dr. Od 2011. godine voditelj je laboratorija Zavoda za voćarstvo. Aktivno sudjeluje u nastavi na Agronomskom fakultetu: kao koordinator modula: 'Voćarstvo' (preddiplomski studij), 'Primijenjene tehnologije uzgoja voća' i 'Ukrasne voćne vrste' (diplomski studij) 'Pomotehnika i kvaliteta ploda' (doktorski studij), a suradnik je na još nekoliko modula ('Osnove uzgoja drvenastih kultura', 'Voćarstvo 1', 'Uvod u hortikulturnu terapiju'). Do sada je bila voditelj 14 diplomskih i 4 završna rada te član povjerenstva 42 diplomska i 23 završna rada. Suradnik je na dva europska projekta: 1) IPA projekt: „Izobrazba kao priprema za posao u ukrasnoj hortikulturi“ (2013-2015) i 2) LIFE + projekt: „Low pesticide IPM in sustainable and safe fruit production“ (2014-2017). Bila je voditelj jednog nacionalnog znanstvenog projekta te je sudjelovala kao istraživač na dva znanstvena projekta, dva tehnologijska projekta te većem broju istraživanja iz područja voćarstva: Ima objavljenih 6 radova a1 skupine, 14 objavljenih radova a2 skupine, te 5 radova a3 skupine. Kao autor/koautor prezentirala je 29 radova na znanstvenom-stručnim skupovima (domaćim i međunarodnim). U razdoblju od 2004-2007. godine u nekoliko navrata znanstveno se usavršavala na Zavodu za staničnu biologiju i ekofiziologiju biljaka, Odjela za biologiju Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku.