Molim da mi objasnite u kojem mjesecu je potrebno orezivati marelice, a u kojem mjesecu se treba orezivati lijeska? Mora li se marelica orezivati u jesen (u kojem mjesecu), ili ju je bolje orezati u proljeće (u kojem mjesecu)? Posebno me zanima za lijesku je li to u vrijeme ili nakon puštanja prašnika (brkova) ili kad počne cvatnja?

ODGOVOR

Generalno, voće se može orezivati nakon ulaska u mirovanje (otpadanje lišća) pa do početka vegetacije (proljeće). Opasno je orezati voće prije ulaska u mirovanje jer postoji određena mogućnost da navedeno može odgoditi ulazak voćke u mirovanje te stoga voćka može stradati od jesenjih mrazeva. Jednom kad voćka uđe u mirovanje (otpadne lišće), rezidba se može početi obavljati. Međutim, samu rezidbu je najbolje obavljati pred sam početak vegetacije jer tada će proći jake zimske hladnoće (voćke su nakon rezidbe osjetljivije na smrzavanje), a i tada će voćka ubrzo moći zacijeliti rane nastale rezidbom. Mnogi veći voćnjaci kreću s orezivanjem tijekom zime uslijed velikog broja voćaka koji se ne može u tako kratkom roku orezati, te je navedeno sasvim opravdano.

Što se tiče marelice, najbolje ju je iz navedenih razloga orezati pred sam početak vegetacije. Što se tiče lijeske, s obzirom da ona cvate u toku zime (najčešće između siječnja i ožujka, ali navedeno varira u ovisnosti od sortimenta i vremenskih uvjeta svake godine), bilo bi dobro pričekati da cvatnja prođe, pa onda početi s rezidbom (kako se ne bi nanijela šteta cvatovima), a isto tako se preporuča rezidba prije početka vegetacije. Teško je definirati koji je mjesec u pitanju, jer voćke ne kreću s vegetacijom na točno određeni datum, već u ovisnosti o vremenskim uvjetima (akumulacija aktivnih temperatura) te stoga treba promatrati samu voćku i orezati ju prije nego „krenu pupovi“.

Prethodni članakUzgojni oblici brajdi
Sljedeći članakPrvo sljubljivanje delicija i kušanje vina i maslinovih ulja – naslijepo
Marko Vuković, mag.ing.agr.
Asistent na zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: učinak agroekoloških čimbenika na kakvoću voća, introdukcija manje poznatih voćnih vrsta, podloge voćaka i lupinasto voće. Pred diplomski studij, usmjerenje hortikultura, je završio na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu 2013. godine na temu „Djelovanje podloga na kakvoću plodova voćaka“. Diplomirao je na istoj znanstvenoj ustanovi 2015. godine, usmjerenje voćarstvo, na temu: „Vegetativni i generativni rast i kakvoća ploda crne bazge (Sambucus nigra L.)“. Trenutno je zaposlen kao asistent na zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje sudjeluje u provedbi europskog projekta na temu nisko pesticidne, održive proizvodnje voća. Znanstveni interesi su: učinak agroekoloških čimbenika na kakvoću voća, introdukcija manje poznatih voćnih vrsta, podloge voćaka i lupinasto voće.