Kako razrijediti rakiju lozovaču destiliranom vodom, pokušao sam nakon pečenja, ali mi je pobijelila?

ODGOVOR

Unatoč korištenju destilirane vode može se dogoditi da se pojedini destilati prilikom razrjeđivanja ispod jakosti od 45 %vol. zamute u vidu mliječno-magličastog zamućenja. To je prirodna pojava koju uzrokuju spojevi arome slabo topljivi u vodi – terpeni, pojedini esteri i viši alkoholi. Sve su to tvari arome. Stoga je za očekivati da što je rakija aromatičnija opasnost od zamućenja bit će veća. Takve rakije treba ohladiti na 0 do 5 °C kroz tjedan dana čime će se još jače zamutiti, te nakon toga odmah hladne filtrirati na pločastom filteru s celuloznim pločama. Filter ploče koje se uglavnom koriste za ovu namjenu trebale bi biti poroziteta od 1 do 2 µm. Ako ne postoji mogućnost filtracije, tada se može pristupiti na još dva načina. Prvi i najjednostavniji bi bio dodati 10 do 20 % nerazrijeđenog (jakog) destilata u zamućenu rakiju.

Time će ona opet postati bistra. Drugi način je zamućenu rakiju razrijediti vodom do 30 %vol. i ponovno ju destilirati (prepeći) s time da je potrebno opet odvojiti 1 % prvog toka, zatim skupljati frakciju srednjeg toka dok jakost na izlazu iz kotla ne padne na 50 %vol. Tu srednju frakciju zatim lagano i postupno razrijediti do 45 %vol. uz stalno miješanje. Međutim, spuštanjem jakosti ispod 45 %vol. opet može doći do zamućenja. 

Knjiga Voćne rakije, likeri i travarice

Prethodni članakMjera 10 – objašnjenje
Sljedeći članakIspravno navodnjavanje vinograda
izv. prof. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj
Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj radi kao asistent na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 2009. godine na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Kao autor ili koautor objavio je dvadesetak indeksiranih radova, te četrdesetak stručnih radova i jedan priručnik. Znanstveni interesi vezani su mu uz tehnologiju vina, te tehnologiju proizvodnje voćnih rakija, rakija od grožđa i vinjaka. Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj rođen je 22. listopada 1981. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 2007. na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, na temu „Praćenje stanja zaraženosti fitoplazmama kultivara chardonnay na pokušalištu Jazbina“. Doktorsku disertaciju na temu „Utjecaj kvasaca i amonijevog sulfata na pojavu netipične arome starenja u vinu rajnski rizling“ obranio je 2015. godine. Od 2009. godine zaposlen je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao asistent, na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Sudjeluje kao suradnik u nastavi na modulima „Vinarstvo“, „Osnove tehnologije rakija od grožđa i vinjaka“, „Predikatna, pjenušava i specijalna vina“ na preddiplomskom studiju, smjer Hortikultura, te na modulu „Tehnologija vina“, „Kemija mošta i vina“, „Kakvoća rakija od grožđa i drugog voća“ na diplomskom studiju, smjer vinogradarstvo i vinarstvo. Uže područje znanstvenog rada je vinarstvo. Bio je mentor 5 završnih radova i neposredni voditelj 7 diplomskih i 10 završnih radova. Do danas bio je suradnik na znanstvenom projektu „Uzroci netipične arome starenja vina“, stručnim projektima Zagrebačke županije „Poboljšanje kakvoće vina Pinot crni u Zagrebačkoj županiji“, „Poboljšanje kakvoće proizvoda od jabuka i kupina- proizvodnja vina od jabuka i kupina“, „Utjecaj folijarne gnojidbe aminokiselinama na kakvoću vina Kraljevina“ te VIP projektu “Primjena suvremene tehnologije u proizvodnji vina Frankovka” Od 2014. certificirani je senzorni ocjenjivač vina i voćnih vina sukladno Pravilniku o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju vina i voćnih vina u RH. 2014. godine završava tečaj senzornog ocjenjivanja jakih alkoholnih pića u Austriji (World-Spirits Academy - Bad Kleinkirchheim). 2013. godine sudjelovao je u znanstveno-stručnoj edukaciji „Lallemand malolactic fermentation education“ u Toulouseu (Francuska). Do sada kao autor ili koautor ima objavljeno 18 znanstvenih radova od kojih su 4 rada iz skupine a1, 6 radova iz skupine a2 te 8 radova iz skupine a3. Koautor je priručnika „Proizvodnja jabučnoga vina na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima“. Stručna djelatnost ogleda se u četrdesetak članaka objavljenih u domaćem časopisu. Aktivno govori engleski i služi se njemačkim jezikom.