Kupine uzgajam na žici raspoređene u obliku lepeze. Ne znam sigurno kada se režu postrani izboji na novo naraslim mladicama za rod u idućoj godini.


S obzirom na to da se kupine uzgajaju na žici, bilo bi dobro da se mladice, koje su nosioci roda iduće godine, režu kada dosegnu željenu visinu. Time se postiže uredniji voćnjak, smanjuje se zagušenost polugrma (bolja prozračnost, manje vlage pa i gljivičnih bolesti), kao i zasjenjenost plodova. Rezidbom mladica na željenoj visini, zaustavlja se njihov daljnji rast, a potiče postrana razgranjenja koja će također biti nosioci roda, pa se time povećava rodna površina. Postoje različiti načini uzgoja kupina i malina. Prema opisanom, čini mi se, da se ovdje radi o dva različita uzgoja “na žici”. Vi uzgajate “na žici” kao što se uzgaja npr. loza (2-3 reda dvostruke žice), dok drugi način koji opisujete ima na vrhu razapeto nekoliko međusobno paralelnih žica u jednoj ravnini. Kod prvog načina uzgoja mladice se umeće između dvostrukih žica, a bočna razgranjenja raspoređuju i formiraju ovisno o prostoru.

Kod drugog načina takvom načinu uzgoja, mladice se povijaju uz žice čim narastu da se to može raditi. Naime, kupina ima izrazito veliki porast mladica, te su mladice koje će roditi iduće godine prilično dugačke dok još na prošlogodišnjima plodovi nisu sazorili. U tom slučaju ih se povezuje na slobodne žice. To znači da je potrebno imati dvostruko više žica nego što je rodnih izboja. Tako će svaka druga žica biti slobodna za povijanje mladica za iduću godinu. Nakon berbe režu se izboji koji su rodili kako ne bi više zauzimali mjesto, trošili hranjiva i bili izvor zaraze iduće godine. Na mladicama koje ostaju za rod iduće godine, ostavljaju se bočni izboji jer lišće na njima prolazi proces fotosinteze i te izboji prikupljaju hranjiva da bi u proljeće mogli krenuti pupovi. Te bočne izbojke se može pincirati da ne narastu predugački i da ne smetaju u međurednom prostoru.

Prethodni članakVeća sloboda za države članice pri odlučivanju o uporabi genetski modificiranih organizama u hrani i hrani za životinje
Sljedeći članakMikoriza i cijepljenje – povećan prinos povrća
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.