Ovog proljeća jednu marelicu sam izvadio, a mislim da ću morati i ovu drugu, jer se lani počela sušiti. Mogu li to kako spriječiti?


Na osnovu ovog nedorečenog upita najvjerojatnije se radi o bolesti opisivanoj do nedavno kao apopleksija kajsije ili kap, a danas eutipozno odumiranje stabla. Na zdravom stablu najčešće u kolovozu na jednoj grani listovi počinju gubiti turgor venu i ostaju mlohavo visjeti. Sušenje se postupno širi s grane na granu, a nakon izvjesnog vremena, sporije ili brže, posuši se cijelo stablo. Više je uzročnika propadanja stabla marelice koji su neparazitske ili parazitske prirode. Od abiotskih, neparazitskih čimbenika uzročnici mogu biti osjetljivost sorte na niske temperature, ekstremna kolebanja temperature kao posljednjih godina, neodgovarajući izbor podloge vezan često na sadnju u neodgovarajuće tlo te loša kompatibilnost podloge i plemke.

Svi nabrojani uzročnici mogu biti primarni uzrok sušenju stabala marelice. Isto tako mogu doprinijeti slabljenju voćke na koju se tada naseljuju paraziti slabosti. Od parazitskih gljiva jedan od najčešćih uzročnika je Eutypa lata, no mogu biti i druge vrste. Na dostavljenim uzorcima kore vidljivo je da se radi o potkornjacima. Međutim kako se oni naseljuju na već oslabljena stabla, oni su paraziti slabosti stabla, a primarni uzrok je nešto drugo. Ukoliko se radi o eutipoznom odumiranju, rezidbu marelice treba obaviti onda kada su uvjeti za razvoj infekcije najmanji, a to su ljetni mjeseci srpanj ili kolovoz. Tada marelica vrlo intenzivno stvara kalus na mjestu reza i tako sprječava razvoj patogenih gljiva. Nakon rezidbe, obvezno je premazivanje mjesta reza pastom za premazivanje rana.

Prethodni članakRezidba jabuka
Sljedeći članakKad i kako se bere menta?
mr. Chiara Pagliarini
mr. Neda Pagliarini rodila se 15. siječnja 1939.g. Osnovnu školu i gimnaziju pohađala je u Zagrebu, gdje stalno boravi od 1941. g. do danas. Završila je Poljoprivredni fakultet u Zagrebu 1963. g. i postdiplomski studij iz smjera Zaštite bilja-Entomologija 1968.g. Dugi niz godina stručni je suradnik Gospodarskog lista. Sa svojim radovima i dalje sudjeluje na stručnim skupovima, drži predavanja te se i nadalje aktivno bavi zaštitom nabrojenih kultura. mr. Neda Pagliarini rodila se 15. siječnja 1939.g. od oca Talijana i majke Hrvatice. Osnovnu školu i gimnaziju pohađala je u Zagrebu, gdje stalno boravi od 1941. g. do danas. Po završetku srednje skole 1957 g. upisala se na Poljoprivredni fakultet u Zagrebu, na kojem je diplomirala u lipnju 1963 g., a neposredno po završetku studija, upisala postdiplomski studij iz smjera Zaštite bilja-Entomologija, koji uz redovan posao studij završava 1968.g. U rujnu 1963 zaposlila se na tadašnjem Zavodu za entomologiju, na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu kod prof. dr. Željka Kovačevića. Nakon godine dana nastavila je raditi u novo osnovanom “Laboratoriju za faunistička istraživanja”, koji je osnovao i vodio prof. dr. Željko Kovačević, kao posebni odjel Instituta za zaštitu bilja u Zagrebu. Tu je radila na ekološko faunističkim istraživanjima do 1972 g. Kasnije nastavlja raditi u Institutu na zaštiti poljoprivrednih kultura od štetnika, a ubrzo samo na zaštiti povrća i ukrasnog bilja u zaštićenom prostoru i u polju, uz ispitivanje djelotvornosti novih insekticida i akaricida na tom području. Kroz suradnju i vršenje savjetodavne funkcije brojnim poljoprivrednim proizvođaćima stiče veliko praktično iskustvo. Sudjeluje na pisanju prvog izdanja priručnika “Zaštita povrća”, 1997-e godine dopunjenog drugog izdanja, a 2004 godine trećeg, ponovo dopunjenog izdanja istog priručnika, sada pod imenom "Štetočinje povrća". Svakom od autora bio je zadužen da napiše područje njegove najuže djelatnosti. Nakon odlaska u mirovinu krajem 1994. g., pokreće i objavljuje u zajednici s nekoliko koautora, priručnik za proizvođaće i ljubitelje cvijeća, knjigu “Sve o krizantemi”, prvu u biblioteci “Cvijeće”. U međuvremenu izašlo je još nekoliko knjiga na kojima je sudjelovala. To su "Sobno i balkonsko cvijeće", "Vrtno cvijeće", "Ruže, ukrasno grmlje i drveće" (2001) u izdanju Gospodarskog lista, čiji je dugogodišnji suradnik. U proljeće 2003. godine objavljuje 2 priručnika "Pelargonije uzgoj i zaštita" i "Petunije-Surfinije uzgoj i zaštita". Sa svojim radovima i dalje sudjeluje na stručnim skupovima, drži predavanja te se i nadalje aktivno bavi zaštitom nabrojenih kultura.