Imam kompostište od okvirno 5 m2 s oko 3-4 m2 kompostne mase. Svakodnevno u kompostištu nalazim crvene puževe koji se šire naokolo. Poslije kiše ih bude i više od 50. Bojim se će ih na proljeće biti i puno više, kada počinjem koristiti kompost u uzgoju cvijeća i povrća. Uzgojem se bavim za svoje potrebe – hobi proizvođač, a zanima me kako da ih se riješim.
Najčešće štete u vrtu nastaju od puževa golaća, a osobito od crvenog puža golaća (Arion rufus) kojeg ste uočili u kompostu. Njihova prisutnost uočava se po sluzavu srebrnasto sjajnom tragu na biljkama ili tlu. Vrlo su pokretljivi, a veličinom tijela mogu doseći i 10 cm. Obzirom da jedna jedinka može odložiti do 500 jaja Vaš strah od njihove brojnosti je opravdan. Puževi se mogu suzbijati: sakupljanjem, postavljanjem trapova, lovnih posuda, barijera i zatrovanih mamaca i dr. Puževi se hrane uglavnom noću, a poslije kiše kreću u pohod. Upravo tada ih je najlakše uočiti i ukloniti mehaničkim sakupljanjem. Postavljanjem trapova suzbija se određen broj puževa, ali redovitim djelovanjem uspješno se reducira njihova brojnost. Kao trap može poslužiti vlažna jutana vreća (ili druga tkanina) koja se postavi na kompostište, a sutradan ujutro puževe treba sakupiti i uništiti. Učinkovita je i metoda postavljanja trapova od biljnih ostataka: listova salate, kore od grejpa, naranče ili limuna, jabuke i krumpira. Na trap će se također uhvatiti velik broj puževa koje sutradan treba sakupiti i uništiti. U kompostište je moguće ukopati lovne posude (ili čaše od jogurta) tako da rub posude bude 1 cm iznad razine tla, a u posude treba uliti pivo. Miris piva privlači puževe koji se tijekom noći u potrazi za hranom utope u tim posudama. S vremena na vrijeme posude treba prazniti i dopunjavati pivom. Postoje različiti tipovi posuda, a najbolje su one s poklopcem. Manje površine, poput kompostišta, mogu se omeđiti rasipanjem vapna u prahu ili pepela koji skidaju sluz i oduzimaju vlagu puževima. Prelazeći preko barijere puževi ugibaju čime se spriječava njihovo širenje na susjedne površine. Poslije svake kiše postupak treba ponoviti. Isto se može postići i rasipanjem granula „Ferramol“ (željezo (III) pirofosfat i željezo (III) fosfat). Primjena limacida najdjelotvorniji je način suzbijanja. Limacidi su zatrovani mamci koji se rasipavaju po tlu. U vašem slučaju djelotvorno bi bilo kompostište okružiti trakom mamaca, ali rasipati ih i po kompostištu. Za suzbijanje puževa mogu se primijeniti sljedeći limacidi: Pužocid, Pužomor i Gardene, rasipavanjem po tlu kada se ne očekuje kiša.

mr.sc. Marija ŠEVAR

Prethodni članakHrvatski parfem od meda prezentiran u Bruxellesu
Sljedeći članakSufinanciranje fasade
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.