Imamo stari limun s velikom krošnjom u Cavtatu. Na kori limuna, 1 metar od tla pojavile su se kraste, pa izgleda kao da se ljušti prvi sloj kore. Postoji li kakva zaštita ili postupak da popravimo nastalo stanje?
Da ste priložili fotografiju sa simptomima i mjestom ljuštenja kore, bilo bi lakše identificirati bolest. Bio bi koristan podatak o pojavi smole na oboljelim mjestima. Ipak, vjerojatno je da se radi o gljivičnoj bolesti gumozi. Ekstremni klimatski uvjeti, kao i ranjavanje, stimuliraju pojavu ove bolesti. Limuni su osobito osjetljiva vrsta agruma na ovu bolest. Oboljela mjesta treba liječiti tako da se s dezinficiranim nožem sastruže odumrla kora kao i dio zdrave kore oko nje i, nakon toga, premaže s bordoškom pastom. Ovo je stara prokušana metoda koja daje dobre rezultate. Način pripreme bordoške paste: U jednoj posudi u 3 l vode otopi se 300 g CuSo4 (modre galice). U drugoj posudi u 3 l vode se otopi 600 g živog vapna. Kad se vapno ohladi, pomiješaju se obje otopine i s tako dobivenom pastom, premazuju se sastrugana mjesta. Pravilna njega stabla kao primjerice gnojidba, pomoći će stablu da se lakše odupre ovoj bolesti.

Zorica VELAGIĆ, dipl.ing.agr.

Prethodni članakEuroparlamentarci zabrinuti za proizvođače mlijeka
Sljedeći članakKako prepoznati napad lisnih uši na agrumima?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.