Iz Velog Lošinja šaljem biljku koju ni uz sve mjere koje poduzimam u svom vrtu nikako da iskorijenim. O kojoj se biljci radi i kako se suzbija?


Biljka koju ste nam dostavili naziva se okrugli šilj (lat. Cyperus rotundus). Rod Cypcrus općenito obuhvaća oko 600 vrsta. U Hrvatskoj je zastupljen s 12 vrsta. Okrugli i jestivi (Cyperus esculentus) u nas su najzastupljeniji, oba su trajnice. Okrugli šilj ima tamnozelene listove, crvenkasto-smeđe okruglaste štitove. Cvjetna stapka (do 120 cm) izdiže se iznad listova koji od tla visinom dosežu 5-20 cm. Korijen mlade biljke oformi rizome (do 25 mm) na kojima se razviju jajoliki gomoljčići (2-2,5 cm) kojima se biljka vegetativno razmnožava i širi. U početku gomoljčići su bijele, a zriobom poprime tamnu, crnu boju. Okrugli šilj je uz jestivi jedna od najštetnijih korovnih biljaka u tropskim i suptropskim i područjima umjerenog klimata. Okrugli šilj raširen je u svijetu u preko 90 zemalja, zakorovljuje više od 50 različitih kultura.

Posljednjih godina naši proizvođači povrća na Belju u Baranji i poduzeću Vrana d.d. kod Biograda javljali su da im šiljevi nanose velike poteškoće. U neke zap. europske zemlje dospjeli su lukovicama cvjetnica (gladiole u Nizozemskoj i Belgiji). Kad se jednom na novu površinu proširi, mjere borbe su mukotrpne i dugotrajne. Jaka zakorovljenost znatno smanjuje prinos poljoprivrednim kulturama, izravno se nadmećući za hranjiva, vodu, prostor, ali i indirektno lučeći korijenom alelokemikalije koje priječe rast. Mehaničke mjere slabog su učinka jer je gomolje iz tla u potpunosti gotovo nemoguće ukloniti. Ni kemijske mjere nisu učinkovite. Malo je selektivnih i učinkovitih herbicida na ove vrste. Ni malčiranje, odnosno pokrivanje površine plastikom ne daje zadovoljavajuće učinke. Herbicidi na osnovi glifosata u razmaku između dvije kulture mogu u visokim dozacijama dati zadovoljavajuće učinke.

Prethodni članakJe li batat ljekovit?
Sljedeći članakOPG za proizvodnju kolača
prof. emeritus Zvonimir Ostojić
Umirovljeni profesor u trajnom zvanju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: herbologija, fitofarmacija, proučavanje i suzbijanje korova. Rođen 1941. godine. diplomirao (1966.), magistrirao (1976.), doktorirao (1983.) sve na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Djeluje na Fakultetu od 1969. do umirovljenja 2011. godine s prekidom od 1984-1989. godine kad je zaposlen u Zavodu za zaštitu bilja, OOUR Agrokontrola, RO Jugoinspekt, Zagreb. Osnovao i bio dugogodišnji predstojnik Zavoda za herbologiju. Na matičnom fakultetu bio koordinatorom i suradnikom u nastavi na više predmeta na preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim doktorskim studijima, poslijediplomskim magistarskim studijima Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, magistarskom studiju Šumarskog fakulteta u Zagrebu i magistarskom studiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Autor ili kooautor 26 knjiga, udžbenika ili skripta. Objavio sedamdesetak indeksiranih i tridesetak neindeksiranih znanstvenih i dvjestotinjak stručnih radova. Za potrebe službene registracije u Jugoslaviji i Hrvatskoj istraživao biološku učinkovitost nekoliko stotina herbicidnih pripravaka kroz više od 1200 poljskih pokusa u različitim poljoprivrednim kulturama. Osnivač i dugogodišnji urednik znanstvenih časopisa Fragmenta herbologica Croatica, Fragmenta herbologica Jugoslavica, Fragmenta herbologica et phytomedica. Bio predsjednikom (3 mandata) Sekcije za biljnu zaštitu, Saveza poljop. inž. i teh. Hrvatske. Potpredsjednik Herbološkog društva Jugoslavije, član uredništva domaćih i inozemnih znanstvenih i stručnih časopisa, član domaćih i međunarodnih znanstvenih i stručnih udruženja. Za učinjeno dobio više nagrada i priznanja. Godine 2011. na prijedlog Fakulteta Senat rektorata Sveučilišta u Zagrebu, dodjeli mu počasno zvanje professora emeritusa. (opširnije vidi na stranicama CROSBI (http://bib.irb.hr/index.html).