Stablo marelice staro petnaestak godina (ne znam koja je sorta), dosta dobro rađa svaku godinu. Zimi obavimo prskanje sredstvom na bazi bakra, pognojimo. U cvijetu je poškropimo Teldorom, ili nečim sličnim, protiv sušenja mladih grančica. Plod se dobro ponaša tijekom zriobe, međutim, kad dođe vrijeme branja, pojavljuju se na većini plodova, na jednom mjestu na plodu (rijetko uz peteljku), gdje počinje plod gnjiliti i to se širi, povećava se u krug. Ako takav plod uberemo i ostavimo ga za idući dan, ta ga gnjiloća obuhvati čitavog i mora se baciti.
Postupci koje ste naveli u pogledu gnojidbe i zaštite su u duhu dobre gospodarske prakse. Vaše pitanje – Listovi ostaju dugo na stablu. Jesenska gnojidba s NPK gnojivima je za preporuku. S obzirom da vam listovi ostaju dugo zeleni ukazuje na moguće povećano prisutnost dušika, pa birajte NPK gnojiva koja imaju manji postotak dušika (npr.NPK 7:14:21). Prskanje s fungicidom na osnovi bakra je za preporuku. Nastavite s takvom praksom. Optimalno vrijeme za primjenu bakra je kada otpadne 10-20 % listova. Na mjestima oko pupova može doći do zaraze mikroskopski malim gljivama (Phomopsis, Cytospora), pa se na tom mjestu pojavljuje smola. Zaštitom s nekim fungicidom na osnovi bakra u vrijeme otpadanja listova štiti se marelica od zaraze. Suzbijanjem uzročnika bolesti ne će doći do pojave smole. Međutim, koštičave voćke reagiraju pojavom smole i na neke nepovoljne uvjete u tlu, pa treba znati što je uzrok pojavi smole. Plodove koji otpadnu s marelice na tlo pokupite i odnesite izvan voćnjaka. Ukoliko ima trulih plodova u krošnji, skinite ih iz krošnje i odnesite izvan voćnjaka.

prof. dr. sc. emer. Bogdan CVJETKOVIĆ

Prethodni članakNewsletter 3/2017
Sljedeći članakKorištenje čaja od šipka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.