Htjela bih naručiti predatorsku nematodu Phasmarhabditis hermaphrodita. Gdje bih je mogla nabaviti i za što se sve ona može koristiti?
Parazitsku nematodu Phasmarhabditis hermaphrodita u našoj su zemlji koristili znanstvenici Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Zavoda za poljoprivrednu zoologiju, kada su tijekom 2010. godine provodili projekt Vijeća za istraživanje u poljoprivredi pri Ministarstvu poljoprivrede pod nazivom „Suzbijanje puževa u povrću pomoću parazitskih nematoda“ (voditelj projekta je bila dr.sc. Dinka Grubišić). Komercijalne biološke pripravke na osnovi parazitske nematode Phasmarhabditis hermaphrodita proizvodi belgijska tvrtka „Biobest“ (www.biobest.be; info@biobest.be), a nije mi poznato da su isti pripravci dopušteni, te se nalaze u distribuciji u našoj zemlji. U jednom od prethodnih brojeva „Gospodarskog lista“, dr.sc. Dinka Grubišić je pisala o rezultatima i mogućnostima primjene parazitskih nematoda u suzbijanju puževa. Moguće dodatne informacije možete dobiti na Agronomskom fakultetu Zagreb (izvanredni profesor dr.sc. Dinka Grubišić, tel 01/2393-967, mail djelinic@agr.hr).

mr.sc. Milorad ŠUBIĆ

Prethodni članakPromjene okoline i transportni stres mogu utjecati na količinu mlijeka kod koza
Sljedeći članakProdaja stana bez pristanka odgovornih
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.