Prošle godine u proljeće kupio sam sadnicu kestena maruna i lijepo se primio, počeo polako rasti i izgledao je zdravo. Ove godine nešto ga je napalo, što se vidi na listovima i na novim izdancima koji su posmeđili, osušili se ili kao da ih nešto progriza, tako da nije bilo nikakvog napretka u odnosu na prošlu godinu. U sredini se sada vidi nekoliko novih izdanaka i pupova koji za sada izgledaju u redu. Znate li što bi mogao biti problem i uzrok tome?
Mnoge biljke napadaju mikroskopske gljive, tako nije niti kesten imun. Na njemu parazitira nekoliko uzročnika bolesti od kojih se neke teško suzbijaju. Na sreću kod vas nije taj slučaj. Na osnovu priložene fotografije mogu zaključiti da se radi o pjegavosti lista (znanstvenog naziva Mycosphaerella maculiformis). Bolest je česta u rasadnicima gdje može izazvati ozbiljne štete. Posadili ste biljku kestena pokraj većeg stabla što nije dobro. Raste u sjeni, pa se na listu zadržava voda, što omogućuje infekcije listova. Naš savjet je da okopate oko sadnice, tijekom godine uništavate korove, jer oni također pridonose zadržavanju vlage. U Hrvatskoj niti jedno sredstvo nije registrirano za suzbijanje bolesti na marunu. Kada biljke narastu, onda obično više bolest ne predstavlja problem.

dr.sc. Bogdan CVJETKOVIĆ, prof. emer.

Prethodni članakZašto za uzgoj kupina nisu dobra područja koja su povremeno naplavljena?
Sljedeći članakPostupanje s hranom životinjskog podrijetla
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.