Svake godine trešnja stara 10-tak godina obilno cvjeta, a kada se počinju formirati plodovi nešto kao da ih „pojede“ i oni otpadnu, te na stablu ostane oko 50 % plodova koji dozore. Što bi mogao biti uzrok?
Na priloženoj slici ne mogu se uočiti štete od nekog nametnika (pretplatnik navodi da plodovi trešnje izgledaju kao „pojedeni“, ali ne vjerujem da je uzrok ovome neki štetnik). Budući se ova negativna pojava javlja svake godine u istom intenzitetu, vjerujem da je problem u oplodnji (trešnja obilno cvate, a naknadno se razvija manji broj plodova). Pretplatnik nije naveo o kojoj se sorti trešnje radi, što bi bilo dobro poznavati, te bi pretplatniku sugerirao da u blizini posadi sortu oprašivača ili u vrijeme cvatnje donese odrezane grane sa sorata trešnje koje su dobri oprašivači pretplatnikove sorte.

mr.sc. Milorad ŠUBIĆ

Prethodni članakPoziv na konferenciju Upravljanje znanjem u poljoprivredi
Sljedeći članakJe li korištenje pesticida kratke karence štetno?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.