Njega mladih trsa
Ova godina je bila kao stvorena za sadnju vinove loze, bilo dosadnje, bilo sadnje novih vinograda. Jedino je bilo problema kod strojne sadnje, jer je pripremljeno zemljište bilo mokro i cjepovi su sađeni previsoko. Mladi trsi izvrsno napreduju i kod njih treba raditi slijedeće: Poslije sadnje, dakle prve godine, u principu se mladice ne uklanjaju, jedino izboji iz podloge. Vrlo je važno da trs ima što veću lisnu masu i tim ojača razvoj korjena. Druge godine nakon sadnje, kad mladice narastu 25 – 30 cm, ostave se dvije najbolje i povežu uz kolac ili naslon. Kod rezidbe u slijedećoj godini, bolja će poslužiti za oblikovanje rodnog stabalca. Vinogradi koji su u trećoj godini plijeve se na slijedeći način: Da na mladici ostavljenoj do prve žice za oblikovanje stabalca oplijevimo sve mladice u njegovoj donjoj polovici pri porastu do 15 cm. Ostavljamo dvije ili tri najgornje mladice (ovisno o kondiciji trsa). U četvrtoj godini moramo oblikovati krakove pa onda ostavljamo 3 – 4 mladice, što opet ovisi o jačini trsa.
Vrlo je važan posao uklanjanja brandusa (površinskih žila). Njih uklanjamo krajem lipnja ili početkom srpnja, tako da trs odgrnemo ili oštrim nožem ili škarama odrežemo ih za vrijeme oblačna vremena i zatim trs ponovno zagrnemo. Redovito suzbijanje korova, te zaštita od bolesti i štetnika je osnov dobroj razvoja novoposađenih trsa. Ukoliko ljeto bude u oskudici sa padalinama, mlade cjepove treba obvezno zaliti sa 3 – 5 litara vode po jednom cijepu. Vinogradari ne smiju zaboraviti da mladi vinograd moramo zaštititi od peronospore do polovice rujna.
Plijevljenje
Plijevljenje je nužna agrotehnička mjera koja se provodi u dva do tri navrata prije cvatnje, a po potrebi i poslije cvatnje. Plijevljenjem uklanjamo sve mladice koje izbijaju iz starog panja i troše hranu, sve nerodne mladice s lucnja (šparona), sve jalove mladice iz spavajućih pupova s panja i krakova. Tu radimo iznimku jedino ako modificiramo ili pomlađujemo trs. Odstranjujemo mladice koje su izrasle iz svočica (2 – 3 mladice) na rezniku. Ako je urod velik (kao ove godine) na svakom trsu radne mladice također uklanjamo.
Korist od plijevljenja je višestruka jer se na trsu bolje razvijaju i dozore mladice, koje nam trebaju za drugu godinu, te je zaštita olakšana i groćđe zdravije.
Da bi smanjili osipanje cvjetova nekih sorata vinove loze, treba prije cvatnje izvršiti pinciranje rodnih mladica na lucnju (šparonu). Time privremeno prekinemo njihov bujan rast, da time ojačaju i da se stvore povoljni uvjeti za cvatnju i oplodnju. Prikraujemo na 5 – 6 listova iznad gornjeg grozda. Time pojačamo prihod za 10 – 30%.

Prethodni članakPlodored u povrtnjaku
Sljedeći članakCrni sljez – kod kašlja i upale sluznice
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.