Postoje li biljke koje pobjeđuju tumor?

Popis biljaka je stvarno dug, pa ćemo navesti one vrste koje se provjereno mogu uzgajati u Hrvatskoj.

INDIJANSKA BANANA

Preparat koji je potpuno prirodan iz različitih djelova biljke i plodova izrađuju Amerikanci budući da biljka tamo postoji oduvijek i uistinu je živući fosil. Plod fantastičnog okusa koji podsjeća na kremu od banane ima veliku nutritivnu vrijednost. Prije desetak godina je biljka otkrivena kao 10.000 puta jača od kemoterapije i tada američki univerziteti počinju proizvoditi sadnice, uzgajivači postavljaju nasade koji do danas mogu zadovoljiti samo 0,08 % američkog tržišta. Ujedno biljka je vrlo jednostavna za uzgoj na bilo kojem tlu, otporna je na mraz i tuču, nikakvi insekti je ne napadaju, kao ni bolesti. Jedino zahtijeva navodnjavanje dok su biljke malene, 2-3 godine nakon sadnje, dok se biljke ne formiraju.

GRAVIOLA – biljke koje pobjeđuju tumor

Srodnica indijanske banane, raste na južnoj polutci i posjeduje slične vrijednosti kao i indijanska banana. Njena antikarcenogena svojstva se nalaze u listovima. Poznatija je na tržištu od indijanske banane, iako je Indijanska banana učinkovitija. Preparat se radi na vrlo jednostavan način, tako da se samelju osušeni listovi. Ali da bi uživali u njenim prednostima dosta je da posadite biljku u veću teglu i sami berete lišće koje možete ubaciti u sokovnik, ili ga osušiti i dobiti fini prašak koji se prelije vrućom vodom i koristi kao čaj tijekom čitavog dana.

GOJI – biljke koje pobjeđuju tumor

Bobice poznate kao crveni dijamantzbog vrlo visokog udjela antioksidanata u crvenim bobicama. Vjerujemo da je većina ljudi sigurno već čula za goji bobice, ali da samo manji broj zaista zna za njihovo iznimno djelovanje na zdravlje. Naime, goji bobice u sebi sadrže velike količine vitamina, minerala, polisaharida, proteina, aminokiselina, esencijalnih masnih kiselina i dr.. Važni antioksidanti u goji bobicama su karotenoidi; beta-karoten, zeaksantin, lutein, likopen, kriptoksantin, ksantofil. Svi ti karotenoidi igraju određene uloge u zdravlju osoba. No potrebno je posebno istaknuti beta-karoten, koji prema najnovijim istraživanjima može igrati značajnu ulogu u sprječavanju određenih bolesti; bolesti srca, bolesti imunološkog sustava, karcinoma.

Zeaksantin je pak karotenoid koji je vrlo važan za liječenje bolesti očiju. Goji bobice u sebi sadrže i vrlo važne vitamine – B1, B2, riboflavin. Zanimljivo je spomenuti polumetal germanij koji se može pronaći samo u goji bobicama, a koji se koristi u liječenju određenih vrsta karcinoma (rak crijeva, rak pluća, rak maternice), te je vrlo važan za povećanje razine interferona. Goji bobice sadrže i pet vrsta nezasićenih masnih kiselina, a među najvažnijima su linolna i alfa linolenska kiselina, koje su nužne za normalno funkcioniranje mozga i živčanog sustava. Još stari Kinezi, od kuda i ove bobice potječu, preporučali su dnevnu dozu od 150 grama, kada je bilo u pitanju liječenje odrasle osobe.

No, u današnje vrijeme, preporučena količina je između 10 i 30 grama, a potrebno je istaknuti da nema ograničene gornje granice. Kod nas se goji bobice mogu nabaviti svježe, te osobito u sušenom obliku ili u obliku hladnog prešanog soka. Rok trajanja svježih goji bobica u hladnjaku je kao i većine svježeg voća, oko 10 dana. Rok trajanja sušenih goji bobica puno je duži, oko 2 godine.

SIBIRSKA BOROVNICA

Haskap, odnosno sibirska borovnica, najviše se uzgaja u Kanadi i iznimno je bogata prehrambenim antioksidansima flavonoidima. Plodovi imaju blagotvoran utjecaj za zdravlje. Bobice sibirske borovnice su bogat izvor vitamina C, antocijanina, proantocijanidina i drugih flavonoida. Imaju antitumorogena, antimutagena, antimikrobijska, protuupalna i protualergijska svojstva. Haskap sadrži visoku razinu antioksidansa, čak tri puta više od američke borovnice.

Vjeruje se da antioksidansi igraju veliku ulogu u sprječavanju kroničnih bolesti kao što su rak, bolesti srca, moždani udar, Alzheimerova bolest, reumatoidni artritis, te siva mrena. Vitamin C je zapravo antioksidans koji pomaže neutralizirati slobodne radikale odgovorne za mnoge kronične bolesti. Također, odgovoran je za proizvodnju proteina zvanog kolagen koji može usporiti znakove starenja. Ubrzava oporavak kod ozljeda i rana, igra važnu ulogu u zaštiti srca, te jača imunitet.

GORKA DINJA – biljke koje pobjeđuju tumor

U gorčini se krije zdravlje. Aktivni sastojci gorke dinje pokreću mehanizme koji izgladnjuju i uništavaju zloćudne stanice. Gorka dinja ili karela, latinskoga naziva momordica charantia, jedna je od biljaka čiju su legendarnu popularnost opravdala znanstvena istraživanja. Ova biljka pripada porodici tropskih i suptropskih loza, a raste ponajviše na području Azije, Afrike i Kariba. Izvorno, biljka potječe iz Indije, a u 14. st. je prenesena u Kinu, odakle se počela širiti na druge krajeve svijeta. Najpoznatija je po svojem plodu, koji se smatra jednim od najgorčih plodova na svijetu. Ova čudnovata biljka stoljećima se koristi u azijskoj i afričkoj biljnoj medicini zbog niza zdravstvenih dobrobiti. U zapadnu je medicinu gorka dinja stigla tek nedavno.

U brojnim istraživanjima uspostavilo se da aktivni sastojci soka karela dinje ometaju metabolizam glukoze u stanicama karcinoma, te ih izgladnjuju, uskraćujući im neophodan šećer. Mnoga istraživanja otkrila su blagotvoran učinak mesa gorke dinje na uništavanje stanica raka dojke i sprječavanje njihova množenja. Studija koju su proveli znanstvenici Centra za istraživanje karcinoma, na Sveučilištu u Koloradu, potvrdila je da sok gorke dinje utječe na smanjenje rasta tumora gušterače. Gorka dinja je dostupna u svježem stanju, hladno prešanom soku i čaju koji je djelotvorniji s cimetom.

Uz sve to, sok gorke dinje ne uzrokuje štetne nuspojave po kojima je kemoterapija zloglasna. Osim kod karcinoma gušterače i dojke, ustanovljeno je da sok gorke dinje pomaže kod raka prostate, jetre, debelog crijeva i dišnih putova. Sok sprječava i širenje leukemije i neuroblastoma – neuroendokrinog tumora – te pojačava imunološke stanične funkcije u ljudi koji boluju od raka. Njezino ljekovito djelovanje znanstvenici pripisuju glikoproteinu lektinu, koji ova gorka namirnica sadrži u velikim količi- (nastavak sa str. 73) nama. On je po aktivnosti sličan inzulinu, jer snižava koncentraciju glukoze u krvi i djeluje kao imunomodulator.