""

Sponzorirani prilog

S jasnim ciljem da se barem u jednom dijelu ljudskog djelovanja na prirodu smanje negativni učinci, 1987. godine, skupina znanstvenika radeći na projektu AGROVIT, iz različitih znanstvenih disciplina, pokrenula je akcije usmjerene u organsko biološku proizvodnju biljaka. Svjesni da do danas nije pronađena zamjena za prirodni proces kojim biljke proizvode organsku tvar koristeći jednostavne molekule i sunčevu energiju, imali smo viziju zašto i kako napraviti proizvode koji su ekološki prihvatljivi. U tom pravcu 1989. razvijen je, te službeno analiziran od strane Agronomskog fakulteta iz Zagreba, AGROVIT, preparat koji biološko -kemijsko-fizikalnim osobinama osigurava prirodno visokovrijedno i visokoučinkovito biljnu hranivo, a kroz to Agrovit – visokoučinkovito hranivo za poljoprivredne kulture Prekomjerno korištenje sintetskih tvari u poljoprivredi, nekontrolirano zagađivanje prirode otpadnim tvarima iz industrije, prometa i drugih ljudskih djelatnosti ozbiljno ugrožavaju sposobnost cjelokupnog biosustava da se kvalitetno obnavlja. i biljnu proizvodnju kvalitetnih biljaka bez štetnih utjecaja na okoliš. Sam put i vizija projekta te učinkovitost i uspjeh proizvoda vodili su nas ne samo kroz istraživanja in situ koja su provodile mjerodavne institucije u Hrvatskoj, Sloveniji, Kanadi i JAR-u, nego i kroz spoznaje u ovih dvadeset i sedam godina dobivene od mnogih korisnika koji su u svojim maslinicima, vinogradima, voćnjacima, vrtovima i cvjetnjacima uočili i potvrdili djelotvornost ovog ekološkog poboljšivača tla. Novi iskorak učinili smo nakon ovih 27 godina i uz našu dosadašnju prisutnost na domaćem i inozemnom tržištu, znanje, te strani kapital, osnovali društvo ECOVIT1989 d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu i proizvodnim pogonom u Gorskom kotaru, koji obiluje pomno odabranim prirodnim materijalima anorganskog i biljnog podrijetla ugrađenim u naše ekološke proizvode koje prodajemo ne samo u nas i u ostalim zemljama EU, nego i u Južnoafričkoj Republici pod imenom ECOVIT. Ponosni smo na naše proizvode koji između ostalog sadrže makro i mikro elemente, aktiviraju pasivni hranidbeni potencijal tla, utječu na rast i razvoj biljaka i njihov imunitet, uravnotežuju strukturu tla i pH, potiču razvoj mikro i makroorganizama tla. Njihov sastav, kvaliteta, način primjene i rezultati potvrđuju kroz sve ove godine da je POVRATAK PRIRODI ispravno odabrani put. Ponosni smo i na vas, korisnike naših ekoloških proizvoda, te i dalje od vas očekujemo korisne savjete i sugestije, jer živite s vašim biljkama i našim proizvodima i uočavate pozitivne promjene, ne samo u povećanoj količini, nego i u visokoj kvaliteti proizvoda, što je osnovna vizija i cilj vašeg i našeg postojanja.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakKinder maxi king cake
Sljedeći članak981 tisuća kuna iz IPARD-a za diversifikaciju ruralnih gospodarskih aktivnosti
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.