Kako do rascvjetanog balkona?

110

Zbog obično vrlo malih dimenzija vlasnici balkona često se suočavaju s pitanjem kako ga organizirati kao prostor za korištenje u koje je ukomponirano i bilje. Osim toga, neki balkoni su cijeli dan izloženi suncu, pa se tijekom ljetnih mjeseci jako zagrijavaju, a drugi su, s druge strane, cijeli dan sjenoviti. No, sve to ne bi trebalo obeshrabriti hobi vrtlare jer postoje biljne vrste koje su pogodne za određeno mjesto i specifične mikroklimatske balkonske uvjete. Na balkonima se biljke mogu uzgajati u posudama postavljenima na podu, zatim u posudama koje su učvršćene na zidovima te u posudama koje se mogu objesiti na ogradu ili rešetku balkona.

"" Međutim, pri uređenju balkona treba uzeti u obzir mnogo toga. Nisu sve biljke jednako prikladne za različito položene balkone. Razlikuju se balkonske biljke koje volje sunce i one koje više vole polusjenu. Ovdje saznajte kako odabrati prave biljke za balkon i kako ih pravilno gnojiti, a kako biste mogli uživati u svoj raskoši njihovog cvata u kasno ljeto. Da biste pravilno odabrali balkonsko bilje prvo morate provjeriti položaj svog balkona. Ako je okrenut prema jugu, morate odabrati biljke koje vole sunčevu svjetlost. Na primjer biljke poput petunija, pelargonija, margarita i verbena. Biljke kojima je draža polusjena prikladnije su za balkone okrenute na istok ili zapad. Nemojte ih previše zalijevati jer zadržavanje vlage može uzrokovati njihovo truljenje. Također, korijenje biljaka kojima je draža polusjena bolje se razvija u sušoj zemlji. Fuksije, vodenike te otporne trajnice poput paprati, bršljana i begonija posebno dobro uspijevaju na balkonima s polusjenom. Nekoliko stvari morate imati na umu prilikom sadnje u korita na prozorima. Dovoljno je oko 4-5 biljaka za jedno korito duljine jednog metra. Biljke treba rasporediti sukladno njihovim karakteristikama rasta. Viseće biljke moraju se saditi uz vanjski rub kako bi mogle lijepo padati preko balkona. Prema istom pravilu, visoke balkonske biljke moraju se saditi s desne strane na unutarnjem dijelu. Manjim biljkama popunite područja između njih. Posebno je važno redovito pregledavati balkonske biljke. Morate provjeriti udio vlage u zemlji za sadnju i paziti na uvelo cvijeće. Ono se mora ukloniti s peteljke. Gotovo svaki balkon može postati vrtni prostor, no treba biti svjestan činjenice da su takvi prostori poseban izazov, pri čemu sigurnost mora biti najvažnija. Biljke, vlažno tlo, posude i svi ostali elementi koji oblikuju vrtni izgled balkona imaju zamjetnu težinu koja obavezno mora biti unutar dopuštenih granica nosivosti zidova, podova i balkonske ograde. Balkoni su izloženiji vjetrovima i zračnim vrtlozima od vrtova na razini tla, stoga je sve posude potrebno dodatno učvrstiti. Vrlo je važno osigurati da ni jedan element ne otpadne s balkona i na taj način ugrozi prolaznike, ali i ljude i imovinu onih koji se nalaze na nižim katovima. Osim toga, treba imati na umu da balkonske biljke treba zalijevati svaki dan, pa također treba paziti da višak vode ne kaplje po prolaznicima ili da se taj višak ne slijeva susjedu kat ispod.

Gnojidba

Kako bi se biljka u potpunosti razvila i postigla svoju ljepotu, nije dovoljno samo redovito zalijevanje. Osim vode biljci su potrebna i neophodna hraniva kojih u vodi nema dovoljno, stoga svaku biljku potrebno je prihranjivati. Treba imati na umu da balkonske biljke zapravo rastu u maloj količini tla ili supstrata, pa je potrebno višekratno prihranjivanje. Naravno, moguća je i gnojidba samog supstrata prije sadnje, ali treba paziti da se ne pretjera s količinom gnojiva jer pri njegovoj povećanoj količini biljke mogu rasti ubrzano, ali nekvalitetnije pa su neotpornije na vjetar i štetnike, a niti izgled nije zadovoljajući. S druge strane, previše gnojiva može štetno djelovati na korijen pa biljka može zaostajati u rastu ili čak i propasti. Količina gnojiva koju bi se dodalo prije sadnje ovisi o veličini posude, ali i tipu supstrata, tj. početnoj količini hraniva u njemu, te broju biljaka u pojedinoj posudi.

Prihrana tekućim gnojivima

Biljke koje rastu na ilovastim supstratima ne treba jako često prihranjivati jer takvi supstrati imaju veći kapacitet za hraniva, a često ih se prihranjuje samo kad se pojavi potreba za obnavljanjem i presađivanjem biljke. Količine hraniva u suspstratu bez ilovače brzo se smanjuju (što je zapravo češći slučaj), djelomično zato što ih ispire voda prilikom zalijevanja, ali većim dijelom zato što ih biljka iskoristi. Stoga takvim tipovima supstrata treba dodavati gnojiva, a najpraktičnija su ona u tekućem obliku. Ovakva gnojiva djeluju brzo, a sadrže uravnoteženu mješavinu dušika, fosfora i kalija, dakle najvažnijih elemenata potrebnih za rast biljaka, a mogu im biti pridodani i neki drugi potrebni elementi (magnezij, željezo, bor, mangan, cink). Stoga pri kupnji tekućeg gnojiva pogledajte deklaraciju na pakovanju pa odaberite gnojivo koje osim dušika, fosfora i kalija sadrži i druge makro i mikroelemente.

Kada i koliko

Tekuće gnojivo potrebno je primjenjivati u supstrat, dva do tri puta početkom vegetacije pri početku rasta biljke, a kasnije prema uputama proizvođača, a najčešće je to od svibnja do rujna. U pravilu, kasnije više nije potrebna prihrana jer se bliži kraj vegetacije za trajnice pa dodavanje hraniva (osobito dušika), nepovoljno djeluje na njihovu pripremu za prezimljavanje, a na ljetnice više nije potrebno trošiti gnojivo jer će ionako biti lijepe samo do prvog mraza. Uvijek zalijevajte odozgo, usmjeravajući mlaz vode prema površini supstrata, a ne prema listovima. Druga je mogućnost napuniti vodom podložak posude, a biljka će kapilarnom sustavom uzeti potrebnu količinu vode. Ako se odlučite na ovaj način prihrane, trebate imati na umu da je onda u podložak potrebno više puta dodavati vodu s gnojivom jer podložak u pravilu nije dovoljno velik da odjednom primi potrebnu količinu vode. Prihranjivanje preko listova, dakle prskanje listova tekućim razrjeđenim gnojivom (folijarno gnojivo), može biti koristan dodatak ostalim načinima prihranjivanja. Iako je djelovanje gnojiva preko lista kratkotrajno, ono ima brzi učinak, stoga je vrlo pogodno za biljke koje rastu presporo ili se teže prilagođavaju novim uvjetima. Folijarno gnojivo treba upotrebljavati za tmurna i oblačna vremena ili rano ujutro i predvečer, jer poprskana biljka nikad ne bi smjela biti izložena suncu zbog mogućih pojava opržotina. Gnojivo, koje je predviđeno za primjenu zalijevanjem, nemojte primjenjivati prskajući lišće.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakKomisija objavila novi program odobravanja nasada vinove loze
Sljedeći članakProljetni quiche
Avatar
Dr. sc. Marko Petek diplomirao je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2003. godine i doktorirao 2009. godine. Od 2003. do 2013. godine radi na Agronomskom fakultetu na Zavodu za ishranu bilja kao znanstveni novak. Dr. sc. Marko Petek diplomirao je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2003. godine. Od 2003. do 2013. godine radi na Agronomskom fakultetu na Zavodu za ishranu bilja kao znanstveni novak. Suradnik je na projektu 'Optimalna gnojidba za povrće visoke nutritivne kvalitete' u sklopu kojega je obranio svoj doktorski rad 'Mineralni sastav cikle (Beta vulgaris var. conditiva Alef.) pri organskoj i mineralnoj gnojidbi' 2009. godine. Također, suradnik je na znanstvenom projektu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa 'Smjernice za kontroliranu ishranu vinove loze i proizvodnju vina', te VIP projektima Ministarstva poljoprivrede 'Ishrana vinove loze - preduvjet kvalitete grožđa i vina’ i 'Kontrolirana ishrana vinove loze, vinogradarski položaj i kvaliteta vina’. Sudjelovao je u pripremi i izvođnju nastave na dodiplomskom, preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju na 6 modula. Dobitnik je nekoliko CEEPUS i ERASMUS stipendija u skopu kojih je boravio u Makedoniji, Švedskoj, Poljskoj, Grčkoj i Litvi. Također, dobitnik je stipendije Hrvatske zaklade za znanost 2013. godine u trajanju od 6 mjeseci u Perthu (Australija) za projekt 'Mehanizmi remobilizacije cinka iz vegetativnih tkiva u zrno koristeći mapirajuće populacije di-haploidnog ječma'. Objavio je 36 znanstvenih radova, te veći broj sažetaka, sudjelovao je na 10 nacionalnih i 10 međunarodnih skupova. Član je Hrvatskog tloznanstvenog društva, International Society for Horticulture Science (ISHS) i International Society of Trace Element Biogeochemistry (ISTEB).