""

Sponzorirani prilog

Sadnice kupusnjača za kiseljenje i svježu konzumaciju, tijekom ljetnih mjeseci napadaju različite vrste štetnika. Razlog tome su visoke temperature pogodne za aktivnost i razmnožavanje štetnih kukaca koji svojom prisutnošću uzrokuju velike štete i gubitke u proizvodnji.

Neposredno nakon sadnje kupusnjača, velike štete može činiti kupusna muha ( Delia radicum). Sive je boje, a izgledom podsjeća na kućnu muhu. Ličinke su bjelkaste do svijetlo žute boje, duge oko 10 mm. Nakon parenja, ženke odlažu jaja na korijen i korjenov vrat napadnutih biljaka, a iz jaja nakon nekoliko dana izlaze ličinke koje se ubušuju u navedene organe i izjedaju provodne žile. Upravo ličinke svojom ishranom pričinjavaju najveće štete: propadanje mladih biljaka, zastoj u rastu starijih biljaka i nemogućnost formiranja glavice.

Duga izloženost napadu

Kupusna muha ima 3 do 4 generacije godišnje, pa su kulturne biljke, bez obzira na vrijeme sadnje, dugo izložene napadu. Napad na razvijene biljke uzrokuje malu i rastresitu glavicu, a izostaje tehnološka zrioba. Za zaštitu od kupusne muhe treba voditi računa o uništavanju biljnih ostataka nakon berbe i kvalitetnom provođenju zaštitnih mjera.

Kupusna se muha može suzbijati tretiranjem tla prije sadnje pripravkom NUFOS u dozi 0,6 – 0,8 l na 1.000 m² uz obaveznu inkorporaciju (unošenje u tlo). Ako, međutim nije provedeno tretiranje tla, a primijeti se napad kupusne muhe, suzbijanje se može provesti prskanjem ili zalijevanjem biljaka 0,1%-tnom otopinom pripravka ROGOR 40. Ako biljke zalijevate, potrebno je utrošiti veću količinu otopine (do 0,5 l po biljci).

ROGOR 40 je izraziti sistemični insekticid i akaricid s kontaktnim i želučanim djelovanjem. Zbog dobrog djelovanja na insekte i grinje koristi se u velikom broju voćarskih i povrćarskih kultura. Brzo ulazi u zelene biljne dijelove i translocira se u biljci. Zbog sistemičnih svojstava osigurano je produženo djelovanje na razne štetnike. Rogor djeluje i na niskim temperaturama, pa je tako pogodan za primjenu u svim klimatskim uvjetima. Rogor djeluje na štetnika u raznim razvojnim stadijima, a može se primijeniti i u kombinaciji s piretroidima (CYTHRIN MAX), što je u kupusnjačama osobito bitno zbog eventualnog napada kupusnog bijelca ili kupusnog moljca.

""

Izvrsni rezultati u suzbijanju štetnika

ROGOR 40 ima izrazito brzo početno, kontaktno djelovanje, te produženo, dugotrajno, sistemično djelovanje. Sistemičnost mu omogućava da brzo ulazi u biljku (kroz list, stabljiku ili preko podzemnih organa) i rasporedi se u biljci osiguravajući izvrsnu zaštitu. U praksi su zbog toga zabilježeni odlični rezultati u suzbijanju štetnika skrivenih ispod listova ili u glavama povrća, do kojih kontaktni preparati ne mogu doprijeti.

ROGOR je, zbog brzog prodiranja u biljku, vrlo otporan na ispiranje kišom i navodnjavanjem, pa je djelovanje znatno produženo.

ROGOR 40 se u prirodi brzo razgrađuje (u odnosu na slične preparate iz svoje skupine) na sastojke koji nisu štetni za okolinu. Toksikološki je povoljniji za primjenu u većini biljnih vrsta i u standardnoj je primjeni u većini zemalja EU.

""

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakNajbolji hrvatski orači odlaze u Keniju
Sljedeći članakMinistarstvo poljoprivrede obavještava potrošače o opozivu proizvoda: Sezam integralni BIO
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.