Kupusna muha – najznačajniji štetnik kupusnjača

32

""

Sponzorirani prilog

Sadnice kupusnjača za kiseljenje i svježu konzumaciju, tijekom ljetnih mjeseci napadaju različite vrste štetnika. Razlog tome su visoke temperature pogodne za aktivnost i razmnožavanje štetnih kukaca koji svojom prisutnošću uzrokuju velike štete i gubitke u proizvodnji.

Neposredno nakon sadnje kupusnjača, velike štete može činiti kupusna muha ( Delia radicum). Sive je boje, a izgledom podsjeća na kućnu muhu. Ličinke su bjelkaste do svijetlo žute boje, duge oko 10 mm. Nakon parenja, ženke odlažu jaja na korijen i korjenov vrat napadnutih biljaka, a iz jaja nakon nekoliko dana izlaze ličinke koje se ubušuju u navedene organe i izjedaju provodne žile. Upravo ličinke svojom ishranom pričinjavaju najveće štete: propadanje mladih biljaka, zastoj u rastu starijih biljaka i nemogućnost formiranja glavice.

Duga izloženost napadu

Kupusna muha ima 3 do 4 generacije godišnje, pa su kulturne biljke, bez obzira na vrijeme sadnje, dugo izložene napadu. Napad na razvijene biljke uzrokuje malu i rastresitu glavicu, a izostaje tehnološka zrioba. Za zaštitu od kupusne muhe treba voditi računa o uništavanju biljnih ostataka nakon berbe i kvalitetnom provođenju zaštitnih mjera.

Kupusna se muha može suzbijati tretiranjem tla prije sadnje pripravkom NUFOS u dozi 0,6 – 0,8 l na 1.000 m² uz obaveznu inkorporaciju (unošenje u tlo). Ako, međutim nije provedeno tretiranje tla, a primijeti se napad kupusne muhe, suzbijanje se može provesti prskanjem ili zalijevanjem biljaka 0,1%-tnom otopinom pripravka ROGOR 40. Ako biljke zalijevate, potrebno je utrošiti veću količinu otopine (do 0,5 l po biljci).

ROGOR 40 je izraziti sistemični insekticid i akaricid s kontaktnim i želučanim djelovanjem. Zbog dobrog djelovanja na insekte i grinje koristi se u velikom broju voćarskih i povrćarskih kultura. Brzo ulazi u zelene biljne dijelove i translocira se u biljci. Zbog sistemičnih svojstava osigurano je produženo djelovanje na razne štetnike. Rogor djeluje i na niskim temperaturama, pa je tako pogodan za primjenu u svim klimatskim uvjetima. Rogor djeluje na štetnika u raznim razvojnim stadijima, a može se primijeniti i u kombinaciji s piretroidima (CYTHRIN MAX), što je u kupusnjačama osobito bitno zbog eventualnog napada kupusnog bijelca ili kupusnog moljca.

""

Izvrsni rezultati u suzbijanju štetnika

ROGOR 40 ima izrazito brzo početno, kontaktno djelovanje, te produženo, dugotrajno, sistemično djelovanje. Sistemičnost mu omogućava da brzo ulazi u biljku (kroz list, stabljiku ili preko podzemnih organa) i rasporedi se u biljci osiguravajući izvrsnu zaštitu. U praksi su zbog toga zabilježeni odlični rezultati u suzbijanju štetnika skrivenih ispod listova ili u glavama povrća, do kojih kontaktni preparati ne mogu doprijeti.

ROGOR je, zbog brzog prodiranja u biljku, vrlo otporan na ispiranje kišom i navodnjavanjem, pa je djelovanje znatno produženo.

ROGOR 40 se u prirodi brzo razgrađuje (u odnosu na slične preparate iz svoje skupine) na sastojke koji nisu štetni za okolinu. Toksikološki je povoljniji za primjenu u većini biljnih vrsta i u standardnoj je primjeni u većini zemalja EU.

""

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakNajbolji hrvatski orači odlaze u Keniju
Sljedeći članakMinistarstvo poljoprivrede obavještava potrošače o opozivu proizvoda: Sezam integralni BIO
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.