Prilog broja: Ukrasni vrt kroz cijelu godinu

259

Ukrasni vrt, ako se dobro isplanira, može biti dekorativan tijekom cijele godine. Od kraja zime kad počinju cvasti prvi vjesnici proljeća poput šafrana, visibaba, jaglaca, bude se stabla i grmovi te do izražaja dolazi način njihovog rasta, ljepota kore, ali i najranija cvatnja; preko raskošne proljetne cvatnje i bujanja travnjaka; zelenila, boja i mirisa ljeta do vatrometa jesenjih boja listova, bogatstva plodova ukrasnog drveća i grmlja, ali i klasastih cvatova trava i štitastih cvatova tustika pod prvim mrazom i do vrta ušuškanog ispod snijega. Naravno, dekorativno će sve to biti pod uvjetom da se vrt i održava na ispravan način.

Kako isplanirati radove u vrtu tijekom godine?

Ukrasni vrt možete oblikovati u skladu s bilo kojim od stilova vrta, a ima ih nekoliko (formalni, romantični, engleski, mediteranski, prirodni itd.). Kod oblikovanja vrta važan je pravilan odabir vrsta i smještaj bilja na parceli, posebice drvenastih i trajnih vrsta kako bi se stvorila funkcionalna cjelina (prostor za odmor i druženje, igru i rekraciju, uzgojni dio vrta, reprezentativni, prostor za parkiranje vozila, sprječavanje nepoželjnih pogleda, otvaranje vidika) u kojoj će se svatko osjećati ugodno. U vrtu i oko njega uvijek ima posla, a rezultati tog rada, vidljivi odmah, posebice raduju vrijedne vrtlare. U prilogu donosimo pregled radova u ukrasnom vrtu po mjesecima kroz godinu.

Siječanj

Sredina je zime i s prozora tople sobe vrt djeluje uspavano. Postoje ukrasne vrste koje su upravo na vrhuncu svoje ljepote: cvate kukurijek (Helleborus sp.), počinje cvasti ukrasna grmolika vrsta Lonicera × purpusii čiji cvjetovi nisu toliko atraktivnog izgleda, ali svakako je odlikuje ugodan miris cvjetova. Gole grane lijeske Coryllus avellana ‘Contorta’ itekako se svojim cik-cak načinom rasta ističu u golom vrtu, a crvene grane drijenova (Cornus sp.) i žute grane vrba (Salix sp.) vrtu daju boju i živost.

Najmirniji je dio vrtlarske godine, no to ne znači da se nema što raditi. Upravo je sad idealno vrijeme da se analizira prošlogodišnji vrtlarski dnevnik, naprave planovi za novu vrtlarsku sezonu, naruči sjeme, provjeri, očisti i popravi alat te pripreme posude za sjetvu najranijih kultura.

Za suhih, sunčanih zimskih dana dobro je obići vrt, provjeriti zimsku zaštitu. Nakon obilnih oborina, naročito mokrog snijega potrebno je stresti snijeg s grana ukrasnog drveća i grmlja, posebice vazdazelenih vrsta. Kad stisne zima, a snijeg i led okuju vrt treba hranilice za ptice napuniti sjemenjem i pticama prikladnom hranom. Ptice su saveznici u svakom vrtu u vrijeme vegetacije jer se hrane štetnim kukcima pa ako im tijekom zime osiguramo hranu i zaštitu, veća je mogućnost da će se zadržati u vrtu i biti vrtlarovi saveznici. Povremeno je potrebno provjeriti biljke koje su spremljene na prezimljavanje u hladne i svijetle prostorije. U slučaju da je supstrat u posudi suh, potrebno im je dodati malo vode te ukloniti suhe i bolesne dijelove. Za suha i topla vremena može se već početi s orezivanjem ukrasnog grmlja koje cvate u drugoj polovici godine.

Veljača

Krajem siječnja, početkom veljače dani već vidljivo postaju duži, a polako kreću i prvi pravi vrtlarski radovi. Već cvatu visibabe, šafrani, a ako je bila toplija zima i jaglaci. S grana lijeske vise rese muških cvatova. Počinje cvasti zimski jasmin (Jasminum nudiflorum). Vrijeme je početka sjetve nekih jednoljetnica: lobelije, begonije, petunije, vatrene kadulje, plave zvjezdice. Sjeme se rasipa po površini finog supstrata za sjetvu u plitice, orosi te održavajući površinski sloj supstrata stalno vlažnim drži na toplom mjestu zaštićenom od sunca sve do pojave supki. Nakon što se razvije prvi pravi list, biljčice se pikiraju u zasebne posudice. Važno je da mlade biljčice rastu na svijetlom mjestu, imaju dovoljno vlage i hraniva u tlu. Poželjno je da se temperature kreću oko 20 °C. U slučaju da su temperature previsoke, a uz nižu količinu svjetlosti doći će do izduživanja biljčica koje će biti slabe, svijetlo zelene i vrlo osjetljive. Kako bi cvjetnjak što prije osvanuo u svojoj punoj ljepoti moguće je posaditi lukovice ljiljana i gomolje dalija u posude u supstrat i uzgajati na zaštićenom mjestu te kad to vremenske prilike dozvole, presaditi već istjerale biljke u vrt na stalno mjesto. Neke vrste ukrasnih trava koje cvatu krajem ljeta izgledaju vrlo lijepo i u jesensko-zimskom razdoblju. Njihovi klasasti cvatovi okovani jesenskim mrazom ili s kapicama od snijega mogu biti vrlo dekorativni. Ipak, sve te hladnoće i vlaga ostavljaju na njima trag i prije no što ponovno počnu rasti u rano proljeće, potrebno ih je urediti za novu sezonu. Ukrasne trave Calamagrostis × acutiflora ‘Karl Foerster’ i Deschampsia cespitosa ‘Goldtau’ treba orezati do tla prije početka rasta u rano proljeće. Penjačice i vrste koje se penju uza zid potrebno je provjeriti i eventualno popraviti i privezati za potporu gdje je to potrebno kako ih ne bi oštetio vjetar.

""

Ako nema snijega i tlo nije smrznuto, već se mogu saditi drvenaste biljne vrste: ruže, grmove, drveće i drvenaste penjačice. Nakon sadnje stabala, sadnice treba zaštiti od zečeva i druge divljači koja bi ih u potrazi za hranom mogla cijele uništiti. Poželjno je posaditi ih što ranije kako bi se tlo oko sadnice sleglo, a korijen počeo s rastom čim prije. U veljači se kreće i s mjerama održavanja trajnih nasada. Prihranjuje se grmlje, drveće, živice i penjačice nakon orezivanja, dajući im tako novu snagu za rast.

Ožujak

U ovo doba godine već naveliko cvatu proljetnice u vrtu: bergenije, ljubičice, jaglaci, visibabe, šafrani te forzicija. Režu se prvi ocvali cvjetovi s vrsta koje su cvale tijekom zime, ako vrijeme to dopušta pripremaju se cvjetne gredice za sjetvu ljetnica, njeguju dvoljetnice, orezuju i razmnožavaju trajnice, ukrasno grmlje i drveće, skupljaju se i uklanjaju orezane grane, sade nove biljke, posla je napretek.

Najbolje je vrijeme za sjetvu sjemena u zaštićenim prostorima. Siju se brojne vrste jednogodišnjih cvjetnih vrsta za uzgoj presadnica: kadifice, neveni, lijepa kata, cinija, ljetne ivančice, zijevalica, lijepi dečko, sekvoja, jednogodišnji plamenac te ljetni klinčić. Odabrane posudice za sjetvu moraju se napuniti supstratom za sjetvu, lagano protresti i pritisnuti te nadopuniti tako da do ruba posude bude oko 1 cm. Sjeme odabranih vrsta zasebno se sije u skladu s preporučenim terminima sjetve. Kod krupnijeg sjemena moguća je sjetva pojedinačnih sjemenki u zasebne posudice, sitnije sjeme raspe se u tankom sloju po površini i prekrije supstratom, dok se sitno sjeme pomiješa s pijeskom i pažljivo posije bez prekrivanja. Površina supstrata nježno se poprska vodom sobne temperature, a cijela posudica može se prekriti prozirnom najlonskom vrećicom kako bi se održala visoka vlaga. Čim se pojave prvi zeleni listići (supke), posudica se mora otkriti, staviti na svjetlo mjesto te i dalje paziti da ne dođe do isušivanja. Mlade biljčice treba redovito zalijevati, držati na svijetlom mjestu, pri temperaturi od oko 20 °C. U slučaju da su temperature previsoke, a svjetlo slabo, doći će do izduživanja presadnica koje će biti blijede i slabe.

""

Kad se na malim biljkama pojave prvi pravi listovi (oblikom se razlikuju od supki), a biljčicama u sandučiću ili plitici postane pretijesno, vrijeme je za pikiranje (pojedinačno rasađivanje). Pomoću drvenog štapića (štapić od sladoleda npr.), lagano se prorahli površina supstrata, mala se biljka uhvati za list i povuče nježno iz supstrata uz postojano savladavanje otpora koji pruža. Time dolazi do pucanja samog vrška korijena što će potaknuti njegovo grananje, a samim time i veći kontakt korijena s volumenom supstrata, dakle biljci će biti dostupno više hraniva i vode što će za posljedicu imati bolji rast i razvoj. Mlade buduće presadnice i dalje treba čuvati od niskih temperatura, stoga je najbolje da su u zatvorenom prostoru na svijetlom mjestu. Krajem mjeseca, ako to vrijeme dopušta i temperature zraka nisu više ispod 0 °C, iz zimskih spremišta iznose se vrste koje su bile na prezimljavanju poput pelargonija, oleandara, kaktusa. Zbog viših temperatura i veće količine svjetla počinje ih se češće zalijevati, a tijekom toplih, sunčanih dana mogu se privikavati na uvjete otvorenog prostora. Ako u vrtu više nema snijega, a tlo nije prevlažno, mogu se urediti nasadi s trajnicama. Oplijeve se, ukloni se suho i zaraženo lišće, suvišni izboji i ocvali cvjetovi. Trajnice koje su oblikovale prevelike busene mogu se izvaditi iz tla, podijeliti na više dijelova te ponovno posaditi. Višak se može posaditi u uzgojne posude dok se ne razviju i ne ojačaju. Ako u svom vrtu više nemate mjesta za njih, uvijek mogu dobro doći kao poklon ili za razmijenu biljaka sa susjedima. Očišćeni i uređeni nasad trajnica na kraju se prihrani mješavinom NPK gnojiva i malčira kako bi se usporio rast korova i suvišno isušivanje. Vazdazelenim grmovima koji su bili povezani radi zaštite od snjegoloma skidaju se ‘zimski kaputi’, a oštećene dijelove treba orezati. Prije no što previše potjeraju nove izbojke, preporučljivo je orezati i ruže. Svakako treba ukloniti suhe, zaražene i oštećene izbojke, a izbojci vrtnih ruža se skrate na 3 kod slabijih do 5-7 pupova kod jačih izbojaka. Ruže treba okopati, prihraniti i eventualno malčirati. Ruže penjačice još se ne orezuju u ovo doba godine. Vrste koje se orezuju nakon cvatnje: rododendroni (Rhodonedron sp.), pieris (Pieris japonica), kolkvicija (Kolkwitzia amabilis), jorgovan (Syringa vulgaris), hortenzija (Hydrangea macrophylla), pajasmin (Philadelphus coronarius), suručica (Spirea vanhouttei), pavitina (Clematis sp.), vatreni trn (Pyracantha coccinea), ruže penjačice (Rosa sp.), ukrasna jabuka (Malus sp.), ukrasna trešnja (Prunus sp.), magnolija (Magnolia × soulangeana), zvjezdasta magnolija (Magnolia stellata), dojcija (Deutzia scabra), drijen (Cornus sp.), kozokrvina (Lonicera periclymenum), vaigela (Weigelia sp.), snježna gruda (Viburnum opulus), likovac (Daphne blagayana), forzicija (Forsythia sp.), japanska kerija (Kerria japonica), glicinija (Wisteria sinensis), japanska dunja (Hamamelis japonica). Prije početka rasta u proljeće orezuju se: kalikarpa (Callicarpa bodinieri), japanska kamelija (Camellia japonica), žutike (Berberis sp.), prstasta konopljika (Vitex agnus-castus), snježna gruda (Viburnum opulus), ruže floribunde i velikocvjetne. Ako vrijeme nije dopustilo u jesen, krajnji je čas da se prije kretanja vegetacije posade sadnice golog korijena novih ukrasnih drvenastih vrsta.

""

Rano proljeće je idealno vrijeme za orezivanje ukrasnog grmlja i drveća. Osnovni razlozi za orezivanje su uklanjanje mrtvih ili zaraženih izbojaka, uklanjanje grana koje se križaju, uklanjanje grana koje ometaju kretanje, poticanje cvatnje, ograničavanje rasta biljke, estetski razlozi te pomlađivanje biljke. Prilikom rezidbe ukrasnog drveća, grmlja i trava treba voditi računa o vremenu cvatnje i činjenici razvijaju li se cvjetovi na lanjskim izbojcima ili na novim, ovogodišnjim granama, a kod trava na njihovoj estetskoj kvaliteti. Ukrasnim travama koje su dekorativne tijekom jesenskozimskog razdoblja, osušeni cvatovi uklanjanju se krajem zime, početkom proljeća. Osnovno pravilo kod orezivanja ukrasnog cvatućeg grmlja je da se vrste koje s cvatnjom kreću do svibnja, orezuju nakon cvatnje jer cvjetne pupove razvijaju na lanjskim izbojima koji prezimljuju i cvatu početkom proljeća; dok se vrste koje cvatu od travnja nadalje, orezuju rano u proljeće prije kretanja vegetacije, kako bi se uklonili suhi, bolesni dijelovi grma, a sam grm oblikovao i potaknuo na bujno razgranjivanje. Kod takvih vrsta cvjetovi se razvijaju na ovogodišnjim izbojcima.

Travanj

Toplo vrijeme i dosta vlage u tlu, potiče travu na rast i vrijeme je da se po prvi puta u sezoni uključe kosilice, a započne i s ostalim mjerama njege travnjaka poput prihrane. Cvatu narcise, tulipani, na balkone i terase iznaša se balkonsko cvijeće. Proljeće je vrijeme i za presađivanje sobnog bilja koje je preraslo svoje uzgojne posude ili je supstrat već previše iscrpljen i zbijen.

Nastavljaju se poslovi izravne sjetve na otvorenom, s tim da se broj vrsta sve više proširuje, a krajem mjeseca presađuju se i presadnice vrsta koje su uzgojene u zaštićenim prostorima. Posijane cvjetnice, nakon nicanja treba prorijediti, a gredice s već ukorijenjenim biljkama nakon kiše prorahliti i oplijeviti. Uređuju se prozorske daske, balkoni i terase. Ako više ne prijete kasni jutarnji mrazovi mogu se uz zonalne i viseće pelargonije (Pelargonium zonale i P. peltatum), na balkone iznijeti i kaktusi, petunije, bidensi, sanvitalije, lobelije, kadifice, ukrasna kadulja, sporiš, begonije i brojne druge cvatuće vrste. Vrijeme je sadnje geofita neotpornih na hladnoću koji cvatu tijekom ljeta: gladiole, kane, dalije. Geofita koja su ocvala; zumbulima, tulipanima i narcisama uklanjanju se ocvali cvjetovi, a lišće ostavi kako bi priskrbilo podzemnim stabljikama dovoljno hrane za narednu sezonu.

Ako se tlo dovoljno prosušilo, moguće je provesti obradu površine tla za podizanje novog dekorativnog travnjaka, jer travanj je s učestalim, blagim, toplim kišama i višom temperaturom zraka idealan za početni razvoj korijena i rast trava. Teška, glinasta ili ilovasta tla najbolje je prekopati ili obraditi motokultivatorom ujesen i ostaviti tako preko zime da promrznu. U proljeće se tlo lako usitni, doda mu se pijesak ili pijesak i kompost zbog poboljšanja rahlosti i propusnosti za vodu i zrak. Lakim, pjeskovitim tlima dodaje se humus ili treset. Neposredno prije sjetve potrebno je grabljama pročistiti površinu te ju prekopati ručno ili motokultivatorom s ciljem dobivanja finog, mrvičastog površinskog sloja debljine 10-ak cm. Grabljama se odstranjuju kamenčići, ostaci korijenja, granja te sav korov. Nakon što je tlo usitnjeno, poravna se površina, neravnine se izravnaju nasipavanjem udubina i razbijanjem izbočina. Teren treba imati lagani pad (najmanje 0,5%) radi odvodnje suvišne vode.

Trava se sije za suha vremena. Na pakiranju je navedena potrebna količina sjemena po jedinici površine. Iskusni sijaći mogu sjeme sijati ručno, ali ako se sije sjeme visoke kvalitete, preporučuje se sijaćica kojom je lakše postići ravnomjeran razmak i gustoću sjetve.

Novi se travnjak može zasnovati jednostavnim polaganjem travnog tepiha. Teoretski, travni tepih moguće je polagati tijekom gotovo cijele godine, osim kad je tlo pod snijegom i smrznuto. Međutim, kod ove metode vrlo je važna priprema tla kao i za sjetvu i dobro iznivelirano tlo. Na dobro pripremljen i niveliran noseći sloj tla buseni se postavljaju prema položaju i konfiguraciji terena, pazeći da se što manje režu njegove trake. Buseni moraju biti dobro povezani na poprečnim i uzdužnim sastavima, a ispod svakog koji nije ravan s donje strane rukom se nanosi smjesa pijeska i tla kako bi se popunila praznina. Tako se busen potpuno uklopi i postane ravan. Iskidani buseni nepravilna oblika ostavljaju se po strani da bi se brže radilo. Oni se mogu iskoristiti za busenovanje oštećenih mjesta i krajeva travnjaka. Nakon postavljanja, travne je tepihe potrebno što prije ravnomjerno zaliti kako bi se oštećeni korijen što prije obnovio i urastao u podlogu. Zbog brzine rada, natapa se ručno. Ako vremenske prilike to nisu do travnja dopustile, krajnje je vrijeme da se okopa i prihrani ukrasno grmlje, očisti od suhih i polomljenih grana.

Svibanj

Svibanj je vrijeme kad je vrlo ugodno boraviti u vrtu i na otvorenom. U svibnju cvate mnogo biljnih vrsta, temperature su uglavnom idealne za rast vegetacije, a i vlage je u tlu dovoljno. U slučaju dužih sušnih razdoblja koja se već mogu pojaviti svakako treba zalijevati mlade i tek posađene biljke jer njihov korijenov sustav još nije prodro do dubljih slojeva iz kojih bi mogao crpsti vodu. Nakon vađenja dvogodišnjih cvjetnih vrsta s cvjetnih gredica, sade se i siju cvjetne vrste osjetljive na kasne proljetne mrazove. Izravno na otvoreno mogu se sijati kadifice, dragoljubi, cinije, ivančice, lijepe kate, različak, suncokret, uresnica, slamnati cvijet, djevojka u zelenom, mirisava grahorica i dr. Njeguju se sezonske cvjetne gredice. Cvjetne vrste koje su posijane izravno na cvjetne gredice već su trebale niknuti. Tamo gdje su niknule pregusto, prorjeđuju se, a iščupane biljčice mogu se posaditi tamo gdje ima mjesta. Netom posađene biljke potrebno je svakako zaliti kako bi došlo do što boljeg kontakta korijena s tlom. Cvjetne se gredice redovito plijeve jer, osim što toplo i vlažno vrijeme pogodno djeluje na rast željenih vrsta, potiče i rast korova. Korovi su suparnici željenim vrstama na gredici, troše vlagu i hraniva iz tla, a gredica izgleda neuredno i ružno. Tlo se oko biljaka može i malčirati, no to možemo provesti kod razvijenijih biljaka. Ocvalim biljkama uklanjaju se suhi cvjetovi, a grmovi rano proljetne cvatnje koji su završili s cvatnjom (forzicija, japanska dunja, …) orezuju se uklanjajući im stare, suhe i bolesne izbojke, te se oblikuju.

""

Neophodna je redovita košnja travnjaka, barem dva puta tijekom mjeseca. U slučaju suše potrebno je i zalijevanje. Tek posijani travnjaci se svakako moraju zalijevati, osim u slučaju kišnog vremena.

Lipanj

Krajem mjeseca uglavnom je ocvao ljetni ljiljan i perunike pa je i vrijeme za uklanjanje osušenih cvatnih stapki. U lipnju se počinje sa sjetvom dvogodišnjih cvjetnih vrsta za sadnju u jesen. Najviše je posla oko održavanja travnjaka, kojeg je i dalje potrebno kositi najmanje svaka dva tjedna, zalijevanja biljaka u slučaju dugotrajnog suhog vremena i plijevljenja te okopavanje nakon jakih kiša koje zabiju tlo. Cvatuće lončanice na balkonima i terasama također treba redovito prihranjivati gnojivima koja sadrže veći udio kalija i fosfora kako bi se potaknula bogatija cvatnja. Prihrana se provodi u skladu s uputama proizvođača na proizvodu. Postoje tekuća hraniva koja se dodaju jednom tjedno vodi za zalijevanje, folijarna hraniva koja se prskaju po lišću, štapići koji se ubodu u supstrat uz biljku i tako je kroz duže vremensko razdoblje opskrbljuju potrebnim hranivima. Za najčešće balkonske lončanice poput pelargonija i petunija postoje specijalna hraniva prilagođena njihovim potrebama i razvojnom stadiju. U lipnju se može početi s razmnožavanjem grmlja zelenim reznicama. Zelene reznice uzimaju se najčešće od lipnja do kolovoza pri čemu je važno pravodobno uzimanje reznica dok je materijal elastičan, ali dovoljno zreo da pukne kad se savije. Potrebno je izbjegavati tanke, slabe ili pak jako debele izbojke u unutrašnjosti krošnje. Obično su najbolji vršni dijelovi postranih grana od mekog, novog proljetnog rasta kod bjelogorice i crnogorice. Takvo stanje kod većine drvenastih vrsta traje od 2 do 8 tjedana. Režu se na duljinu 7.5 do 12.5 cm (2 ili više koljenca), odstrane se listovi s donjeg dijela, a veliki se listovi smanje. Odstrane se i eventualni cvjetni pupovi. Zelene se reznice ukorjenjuju lakše i brže od drugih vrsta reznica jer je to vrijeme intenzivnog vegetativnog rasta i izbojci biljaka obiluju hormonima rasta. Biljne vrste rodova koji su pogodni za razmnožavanje zelenim reznicama su: listopadne vrste dunjarica (rod Cotoneaster), Deutzia, forzicija, hortenzija, pajasmin, petoprsta, Viburnum, Weigela. Tako si možemo priskrbiti nove sadnice za obnovu ili produljenje žive ograde.

Ljetne temperature i bujno, sočno zelenilo može pružaju dobre uvjete za štetnike ukrasnog bilja. Ispod cvjetova ruža mogu se zamijetiti kolonije zelenih uši, a uši su štetnici koji će se pojaviti i na drugim sočnim zelenim izbojcima. Lako se mogu zamijetiti mravi koji ih prate jer im one, izlučujući mednu rosu proizvode ukusnu hranu. Prirodni neprijatelji lisnih ušiju su pak bubamare, a naročito njihove proždrljive ličinke.

Srpanj

Uklanjaju se ocvali cvjetovi, tlo na cvjetnim gredicama plijevi se i okopava, a lončanice prihranjuju za bujan rast i intenzivnu cvatnju. U slučaju dugotrajne suše potrebno ih je zaliti. Nakon ljetnih oluja svakako treba obići ukrasni vrt, ukloniti polomljeno granje i poduprijeti visoke stabljike suncokreta, uresnica i stola. Od kiše zbijeno tlo treba prorahliti jer korijenu osim vode treba i zrak. Vrijeme je da se s cvjetnih gredica izvade podzemne stabljike tulipana, narcisa, zumbula; osuše na zasjenjenom i suhom mjestu te spreme u zračna skladišta na suho do jeseni i ponovne sadnje na cvjetne gredice. Također, krajem lipnja i u srpnju siju se dvogodišnje cvjetne vrste: maćuhice, tratinčice, potočnice, šeboji, turski sljez, marijin zvončić. Mogu se sijati u plitice u tresetni supstrat za sjetvu i dok ne niknu čuvati na tamnom, svježem mjestu. Nakon nicanja moraju se premjestiti na svijetlo mjesto, ali tako da ih ne sprži i posve ne isuši jako ljetno sunce. Kad razviju prva dva do tri prava lista pikiraju se u uzgojne posude veličine 8-10 cm. Neposredno nakon pikiranja moraju se držati u sjeni, a nakon nekoliko dana neće im smetati djelomično osunčani položaj. Kako se radi o mladim biljčicama intenzivnog rasta, prihranjuju se redovito hranivima s najvećim udjelom dušika. Ukrasni travnjak održava se urednim redovitom košnjom, a po potrebi i zalijevanjem. S ljetnog jorgovana (Buddleja davidii) režu se ocvali cvatovi kako bi se postrane cvatove potaknulo na cvatnju. Ovaj lijepi grm ljetne cvatnje privlači leptire, pčele i bumbare, a odlikuje se ugodnim, slatkastim mirisom. Od grmlja cvate još i sirijski hibiskus (Hibiscus syriacus) i ruže, a od penjačica tekoma (Campsis radicans) i bugenvilija (Bougainvillea spectabilis).

Kolovoz

Ljetnice su u vrtu na vrhuncu cvatnje kao i trajnice. Ipak, visoke ljetne temperature usporavaju rast vegetacije. Ako još nisu presađene, početkom mjeseca presađuju se prije posijane dvogodišnje cvjetne vrste. Presađuju se u veće uzgojne posude u kojima će imati više prostora za rast ili na gredice na veće razmake. Travnjak je potrebno rjeđe kositi jer visoke temperature i manje vlage usporavaju rast. U slučaju suše svakako ga treba zaliti.

Cvjetne vrste poput pelargonija krase prozorske daske, balkone i terase. Vrhunac ljeta vrijeme je kad se mogu razmnožavati reznicama. Topli i još dovoljno dugi dani omogućit će razvoj korijena. Premda se teško odlučiti otkidati izbojke s raskošnim cvatovima, najbolje je uzeti vršne reznice s 3-4 lista, a cvatove ukloniti. Vršne reznice imaju najviše hormona rasta, a matičnim biljkama se tako potiče postrano razgranjenje. Reznice se uzimaju ujutro dok još imaju dovoljno vlage u stabljici i listovima i odmah utaknu u supstrat za ukorjenjivanje, mješavinu tresetnog supstrata koja ima povoljne vodozračne odnose. Supstrat se dobro natopi vodom, a posudice smjeste na zasjenjeno mjesto. Izuzetno je važno da ne dođe do zasušivanja supstrata. Vrlo brzo doći će do razvoja korijena i počet će se razvijati novi listići. Kad korijen proraste volumen posude i proviri kroz drenažne otvore, biljčice se presađuju u veće posude u tresetni supstrat. U tim posudama će i prezimjeti.

Ukrasnim grmovima ljetne cvatnje i dalje se uklanjaju ocvali cvjetovi, a također je vrijeme za uzimanje poluzrelih reznica koje su pogodne za razmnožavanje nekih drvenastih ukrasnih vrsta. Poluzrele reznice su djelomično odrvenjeli izbojci, a uzimaju se pred kraj vegetacije (ljeti i u ranu jesen). Najbolji je vršni dio izbojaka, iako se može koristiti i bazalni. Donji rez je neposredno ispod koljenca. Idealno je reznice uzimati u jutarnjim satima kad su listovi i stabljike puni vode. Duljine su 7.5 do 15 cm. Velikim se listovima smještenim na donjem dijelu stabljike odstrani 1/3 do 1/2 lisne površine. Koriste se supstrati za ukorjenjivanje, a hormon za ukorjenjivanje dodatno će potaknut razvoj korijena. Ukorjenjivanje u zaštićenim prostorima (plastenici, staklenici, klijališta) traje 2-3 mjeseca. U proljeće se sade na otvoreno.

Biljne vrste rodova koji su pogodni za razmnožavanje poluzrelim reznicama su: Aucuba, neke vrste roda žutika (Berberis), šimišir, božikovina, lavanda, magnolija, pajasmin, vatreni trn, rododendron, Viburnum, Weigela.

Rujan

U rujnu cvatu trajnice jesenske cvatnje, a ukrasno grmlje zanimljivo zbog svojih dekorativnih plodova dolazi do izražaja. Postupno snižavanje temperatura zraka, duže noći i kraći dani pogoduju nekim jednogodišnjim cvjetnim vrstama koje nakon ljetnih vrućina ponovno cvatu punom snagom. U slučaju pak da je rujan kišan i hladan, jednogodišnje cvjetne vrste na gredicama izgledaju jadno i potrebno ih je što prije izvaditi te na njihovo mjesto posaditi jesenske vrste poput ukrasnog kelja, maćuhica, kaline, erike i ciklama koje će lijepo izgledati sve do prvih oštrijih mrazova. Za spretne i strpljive vrtlare predlažemo da se poigraju lukovicama zumbula. S obzirom na obilježja vrsta geofita otpornih na hladnoću koje tijekom ljeta ne miruju u potpunosti već u podzemnim stabljikama dolazi do tvorbe cvjetova za cvatnju sljedeće sezone, moguće je predtretmanom niskim temperaturama natjerati te vrste da procvatu znatno ranije nego što je to mo- Viburnum lemprika guće u prirodi. Odaberite zdrave i jedre lukovice zumbula i stavite ih u hladnjak na dva do tri tjedna. Nakon što su ‘prezimile’ u hladnjaku, spremne su za imitaciju proljeća. U staklene vaze ili neku drugu odgovarajuću posudu proširenu na vrhu ulije se rashlađena prokuhana voda, stavi malo drvenog ugljena i na 0,5-1 cm od površine vode lukovica zumbula. Važno je da nije u izravnom doticaju s vodom. Ovako pripremljene vaze smjeste se na hladno i tamno mjesto dok volumen vaze u potpunosti ne proraste korijenje. Kad se ono razvilo, vaze se premjeste na umjereno toplo mjesto (10-15 °C), ali i dalje su u mraku sve do pojave cvatnog pupa. Kad se počne razvijati i postupno otvarati cvat, skidaju se zaštitni tuljci ili papirnate vrećice koje su svakoj pojedinoj vazi osiguravale tamu i usred zime, možete uživati u najavi proljeća uz mirisne cvjetove zumbula. Preporučljivo ih je držati u hladnijem prostoru u kojem se ne boravi jer njihov intenzivan miris može uzrokovati glavobolju, a niža temperatura će produžiti trajanje cvatnje. Na ovakav način moguće je na cvatnju potaknuti i druge vrste poput tulipana i narcisa.

""

U ponudi vrtnih centara nalazi se mnoštvo vrsta geofita, cvatućih vrsta s podzemnom stabljikom (lukovica, gomolj, podanak), otpornih na hladnoću koji se sade u jesen za cvatnju u proljeće. Pravo je vrijeme za misliti na proljeće i proširiti asortiman proljetno cvatućeg bilja u svom vrtu.

Travnjak se nakon ljetnih žega oporavio i treba ga pomalo pripremiti za zimu. Još uvijek se kosi, ali sad ne tako nisko kao u vrijeme najintenzivnijeg rasta.

Listopad

Posljednjih godina sve se kasnije javlja prvi jesenski mraz koji potakne naglo opadanje lišća s listopadnih grmova i stabla te uzrokuje odumiranje ljetnica. Ukrasni je vrt još prilično raskošan. Početkom mjeseca sve se više počinju javljati rujne boje jesenskog lišća, a ukrasno grmlje s plodovima u punoj je svojoj ljepoti. Vatreni trn, biserak, dunjarice i žutike plijene poglede, ali i ptice stanarice na gozbu. Još uvijek cvatu trajnice jesenske cvatnje: zvjezdani, krizanteme, erica, calluna, a vrlo su dekorativne ciklame i ukrasne trave. Idealan su izbor za prozorske daske, balkone i terase koji ni u jesensko-zimskom razdoblju ne moraju biti pusti. Za blagih zima ciklame u ukrasnim posudama mogu neprekidno biti na vanjskoj strani prozora. U kuću ih se unosi samo ako postoji opasnost od niskih jutarnjih temperatura (manje od -5 °C) ili snijega koji bi mogao oštetiti latice. U svakom slučaju, početkom mjeseca je potrebno skloniti oleandre, asparaguse, kaktuse i smjestiti ih na svijetlo i hladno mjesto. Pelargonije mogu ostati još neko vrijeme na prozorima i balkonima ako se ne sprema jače zahlađenje. Gotovo kao u proljetnim mjesecima, puno je toga za napraviti. Vade se ljetnice i sade dvoljetnice. Premda sezonske jednogodišnje cvjetne vrste izgledaju još lijepo, a neke su čak i ponovno živnule nakon ljetnih žega, treba ih izvaditi, usitniti biljnu masu i odložiti na kompostnu hrpu. Na njihovo mjesto sade se dvoljetnice: maćuhice i rogate ljubičice koje će odmah obogatiti jesensku sliku bojama svojih cvjetova, te druge dvogodišnje vrste poput tratinčica, bradatog karanfila, šeboja, potočnica, marijinog zvončića, papinog novčića; te geofita, vrste s podzemnom stabljikom: tulipani, narcise, zumbuli, šafrani, presličice i visibabe. Treba misliti i na proljetno uređenje prozora i balkona pa se geofiti, naročito oni nižeg rasta kao visibabe, šafrani, presličica, procjepak i zumbuli mogu saditi u posude koje će zaštićene od jakog smrzavanja potjerati ranije i već krajem zime najaviti proljeće.

Važno je da se jesenska sadnja obavi na vrijeme dok je tlo još dovoljno toplo za razvoj korijenja koji će biljkama omogućiti bolje prezimljavanje te bolju opskrbu vodom i hranivima, a samim time i bujniji rast početkom naredne vegetacijske sezone.

Lončanice osjetljive na hladnoću poput pelargonija, oleandara, adama, asparagusa i kaktusa; unose se u kuću na prezimljavanje. Najbolje ih je skladištiti u svijetlom i hladnom prostoru. Pri tome je važno da se na prezimljavanje ne spremaju lončanice supstrata natopljenog vodom već da supstrat bude što više suh. Suhe cvjetove i lišće, treba maknuti, a biljke povremeno zaliti ovisno o temperaturi prostora i količini svjetla jednom do dva puta mjesečno. Ako je prostor taman, zalijevati treba i rjeđe malom količinom vode. Previše vode uzrokovat će truljenje korijena i donjeg dijela stabljike i biljka neće prezimjeti. Ako su cvjetne gredice prazne i na njima nema posađenih dvogodišnjih cvjetnih vrsta i geofita, dobro je da se prekopaju i tako ostave preko zime. Zimska vlaga i smrzavanje tla usitnit će tlo koje će u proljeće biti spremno za daljnju obradu.

Studeni

Lišće je uglavnom palo i potrebno ga je skupiti te odložiti na kompostnu hrpu. Ovisno o vremenskim prilikama, krajem mjeseca je preporučljivo omotati grane crnogoričnih grmova jutom kako ne bi došlo do lomljenja grana uslijed težine mokrog snijega. Ako tlo nije prevlažno i smrznuto, pripremaju se sadna mjesta za sadnice ukrasnog drveća i grmlja koje se može saditi nakon opadanja listova još u jesen ili pričekati kraj zime.

Najbolja mjesta za smještaj ukrasnih stabala su uz rub parcele, naročito na mjestima gdje će spriječiti pogled na neželjene vizure ili pak poglede s ceste u vlastito dvorište. Ukrasno drveće i grmlje treba ocjedito tlo dubine od barem 50 cm, ovisno o vrsti i više. Vrste stabala koje razvijaju plići korijen mogu biti osjetljive na sušu.

Rupa za sadnju stabla treba biti najmanje za jednu trećinu većeg promjera od korijenske grude i oko visine korijena. Prilikom iskopa tlo na stranicama i dnu rupe potrebno je malo razrahliti kako bi korijen lakše prodro. Iskopano tlo miješa se s kompostom ili stajskim gnojem. Takvo pomiješano tlo počne se vraćati u rupu do jedne trećine visine. Ako je sadnica stabla mala blizu središta rupe stavlja se stup, a ako je veća dobro je staviti i tri stupa. Sadnica se priprema za sadnju na način da se oreže suho i oštećeno korijenje i oreže krošnja. Sadnica se položi pažljivo u sredinu rupe, a korijenje nježno i što pravilnije rasporedi po prostoru te zatrpa tlom obogaćenim kompostom ili stajskim gnojem. Važno je da je posađena sadnica na istoj visini kao što je bila u rasadniku. Na kraju se cijela sadnica lagano potrese kako bi se rahlo tlo što bolje rasporedilo oko korijenja, lagano se sabije, a na kraju zalije da se ostvari što bolji kontakt korijenja i tla. Sadnica se širokom gurtnom pažljivo priveže za stup, a ako postoji opasnost od divljih životinja poput zečeva, srna i sl., potrebno je oko stabla staviti žičanu ogradu. Dvije do tri godine nakon sadnje stablo se treba pažljivo zalijevati napose u suhim razdobljima. Za sadnju živice potrebno je pripremiti metar, špagu, štihaču. Prvo se špagom označi mjesto gdje će se posaditi živica, a potom se pomoću štihače iskopa jarak nešto dublji od same sadnice, a od prilike jednakog promjera. Biljke se ovisno o veličini razvijene biljke i željenoj gustoći živice, sade na razmak, potom zatrpaju supstratom, zaliju i pokriju malčom. Također, grmovima i živici nije potreban podupor.

Prosinac

U prosincu priroda miruje. Na otvorenom se nema što za raditi osim čistiti snijeg, tresti mokar snijeg s grana vazdazelenih grmova kako ne bi došlo do njihovog pucanja pod težinom snijega. Provjeravamo uskladištene balkonske lončanice te ih po potrebi zalijemo. Od ukrasnih vrsta s dekorativnim plodovima i grančicama vazdazelenog bilja izrađuju se prigodne dekoracije. Nekad je naročito bila popularna božikovina koja se iz zapadne Europe proširila i u naše krajeve. Naraste do 10 m, a dekorativan je list, vazdazelen i jednostavan, s kratkom peteljkom, eliptičan do izdužen, po obodu grubo valovit i trnovito nazubljen, gol i sjajan, tamnozelen, na naličju svjetlije zelen. Plod je crvena koštunica veličine graška intenzivno crvene boje, a dozrijeva u studenom i prosincu. Nekada je bila uobičajeni motiv božićnih čestitaka i drugih uporabnih predmeta u vrijeme svetkovanja Božića.

""

Od starinskih vrsta koje su se nekada koristile kao simbol Božića u uređenju domova valja istaknuti danas gotovo posve potisnut božićni kaktus, sukulentnu vrstu koja počinje s cvatnjom početkom prosinca u vrijeme najkraćih dana.

Njeno mjesto zauzela je sveprisutna božićna zvijezda koja također za početak cvatnje treba dugotrajno razdoblje tame. S obzirom na to da vrsta potječe iz Meksika i osjetljiva je na niske temperature preporučljivo ju je prilikom transporta dobro zaštititi od hladnoće. U svojoj postojbini raste kao grm visine do 4 m, a privlačni obojeni pricvjetni listovi izvorno su crvene boje. Ople- menjivanjem i posebnim postupcima u proizvodnji danas se na tržištu pojavljuje velik broj kultivara različitih boja pricvjetnih listova i veličine. U domovima ju je najbolje smjestiti na svijetlo mjesto, ali zaštićeno od izravnog sunca i što dalje od izvora topline. Pri temperaturama ispod 20°C duže će se održati. Održavanje supstrata vlažnim redovnim zalijevanjem i uz povremeno prskanje listova odstajalom vodom povoljno će djelovati na biljku.

""

Planiranje i uređenje vrta i okućnice

Planiranje i uređenje čitave okućnice ne mora biti posao rezerviran samo za hladni dio godine kad na otvorenome nema radova. To je najbolje raditi tijekom čitave godine jer je jako važno promatrati čitavo zemljište te postojeće objekte i biljke. Tako ćemo najbolje utvrditi da li što nedostaje ili možda smeta, gdje će nekom objektu ili biljci biti najbolje mjesto i slično.

""

Bez obzira bila površina velika ili malena, imamo li malo ili mnogo vremena, uređenje zapravo nikada i ne prestaje jer se biljke kao i naše potrebe stalno mijenjaju. Dobro planiranje i pomno uređenje će nam pomoći pri uštedi vremena te pri tome da uređujemo mnogo učinkovitije, bez nepotrebnog premještanja i prekopavanja. Svi oni koji nemaju prostora ne moraju očajavati: neke vrste voća, povrća i začina uspješno se mogu uzgajati i u posudama. Ovisno o veličini zemljišta zasigurno ćemo imati neke od ovih elemenata: voćnjak, travnjak, povrtnjak, začinski vrt, nasade ukrasnog drveća i grmlja, živice, cvjetnjak, pa čak i vodeni vrt. Tu će se nalaziti najraznovrsnije vrste biljaka koje se uvelike razlikuju prema svome životnome vijeku, izgledu, veličini i uzgojnim zahtjevima. Biljke rastu i mijenjaju se pa stoga moramo paziti da uvijek računamo na veličinu biljke u odraslome obliku. Mnogim se ljudima svidi malena biljka i ne vodeći računa koliko će narasti, vrlo često jako pogriješe: posade je u blizini kuće ili na malenu gredicu. Tako dolazi do problema s granama koje rastu prema balkonima i prozorima, a zbog korijenja mogu napuknuti temelji i zidovi, a goleme biljke mogu stvoriti takvu gužvu i zasjeniti ostale biljke spriječiti u rastu.

""

Elementi na okućnici

Okućnica često sadrži mnoge ukrasne i korisne nežive elemente kao što su garaža, vrtna kućica, sjenica, pergole, zidove, ograde, parkirališna mjesta, klupe, skulpture, jezerce, fontanu, mjesto za odmor, igru i roštilj, pseću kućicu, prostor za ogrjev, uzgojne posude, raznovrsne predmete od drva, kamena i betona… Moramo razmisliti što nam je najpotrebnije, a tek potom što još želimo imati. Žive i nežive elemente trebali bismo posložiti u skladnu i funkcionalnu cjelinu koja će nam omogućiti što jednostavniji i učinkovitiji rad, ali i uživanje. Neugledne elemente i primjerice garažu, ložionu te mjesta gdje držimo ogrjev možemo vješto zakloniti biljkama. Previše elemenata na maloj površini nije niti lijepo, niti korisno, pa moramo pronaći ravnotežu između želja i mogućnosti. Kod planiranja važno je načiniti skicu i ucrtati postojeće elemente, a potom će uslijediti njihova analiza. Najprije ucrtavamo sve ono što ne možemo mijenjati: kuću i ostale objekte te glavne prilaze, kao i visoko drveće koje želimo zadržati. Uvijek bi svi članovi obitelji trebali sjesti za stol i porazgovarati o potrebama i željama te posložiti prioritete. To će nam pomoći da sa željama ne idemo previše u širinu te da si ne postavimo previše ciljeva i radova. Važno je uzeti u obzir strane svijeta, mjesta koja su jako osunčana, a koja su u sjeni. To bismo trebali pratiti i tijekom godine te usto vidjeti koja se mjesta jako isušuju ili se dugo zadržava voda što će utjecati na odabir vrsta biljaka i u grubo odrediti gdje je najbolje mjesto za voćnjak, povrtnjak, cvjetnjak i travnjak, a tek potom određivati detalje. Putove i stazice po cijeloj površini, bez obzira na njihovu namjenu trebamo postaviti tako da suviše ne umanjuju zelene površine. Moraju biti što učinkovitije i dovoljno široke za obavljanje određenih aktivnosti (mimoilaženje ljudi, dovoljno prostora za tačke i slično). Put do željenoga mjesta mora biti što kraći, jer ako nije, ukućani će spontano početi sami koristiti najkraći put, primjerice preko travnjaka ili cvjetne gredice. Mogu se načiniti od raznih materijala za koje je važno da su ovisno o funkciji staze dovoljno čvrsti, pouzdani i po mogućnosti dugotrajni. Kod odabira biljaka i formiranja voćnjaka i povrtnjaka važna je klima i mikroklima vrta. Tu velik utjecaj imaju okolni objekti, zidovi, drveće, grmovi i živice. Ako nemamo uvjete za osjetljivije biljke poput nekih egzotičnih, bolje se i ne truditi oko njih jer će nam za njih gotovo uvijek trebati prostorija za prezimljavanje (svijetla prostorija, zimski vrt ili grijani plastenik/staklenik). Planiramo li sadnju visokoga drveća, grmova ili živice trebamo pripaziti da si bilo iz vrta ili kuće nepotrebno ne zaklanjamo pogled prema nekom lijepom krajobrazu kao što je brdo, planina, rijeka, more, jezero, livada, park… Moramo paziti da ne zaklanjaju prilazne putove za automobile, a osobito njihovu preglednost. Kako bismo spriječili kasnije probleme, provjerimo kuda idu žice od struje te gdje se nalaze šahtovi, septičke jame, spremišta za gorivo i slično. Travnjaci su u vrtu održavaju ravnotežu ispunjenoga i praznoga prostora. Često su samo ukrasni, no izvrstan su prostor za razne aktivnosti i igru.

""

Izrada kamenjara

Izrada kamenjara najlakša je na već prirodno zakošenim i povišenim terenima. Možemo ih pomalo graditi i nadopunjavati tijekom čitave godine. Vodeni elementi (jezerca, potočići, vodoskoci, fontane…) vrtu pružaju svježinu i stanište raznim vrstama biljaka i životinja. Boja u vrtu vrlo je snažan vizualni element, a rasvjeta olakšava kretanje, a vrt u predvečerje i noću poprima posve osobit izgled.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakTikvice Enza Zaden
Sljedeći članakPotpisan Ugovor za nabavu besposadnog zrakoplovnog sustava za potrebe kontrole ribolova
Irena Biličić
Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je završila osnovnu i srednju školu. Autorica je brojnih knjiga, prevedenih naslova i suradnica na brojnim projektima. Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je i završila osnovnu školu. U Karlovcu, također, završava Gimnaziju (prirodoslovno-matematičku). Postaje apsolvent Agronomskog fakulteta u Zagrebu (smjer: vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža) na kojem je izradila istraživanje za diplomski rad na temu inventarizacije ukrasnoga bilja u interijerima hotelsko-ugostiteljskih objekata. Nažalost, zbog privatnih i zdravstvenih poteškoća, te promjene ustroja fakulteta nije diplomirala. Za vrijeme studija od 1990.—1995. godine bila je honorarni novinar lokalnih novina „Duga Resa“. Pisala je članke o povijesti grada, o korisnome bilju te radila ankete vezane na razne aktualne teme. Od 1999. godine je članica redakcije časopisa "Vegenova" ("Vegeterra") – časopis vegetarijanstvo i zdravi život, u kojem je (sve do kraja izlaženja časopisa) redovito objavljivala članke, prijevode i reportaže. Od 1995. godine honorarno se bavi prevođenjem i radila je na raznim prijevodima knjiga s područja prirodnih znanosti, a ponajviše je surađivala s izdavačkom kućom „Mozaik knjiga“ iz Zagreba. Za njih je prevela knjige "Ruže" i "Vegetarijanska kuharica", te surađivala na prijevodima knjiga "Sve o bilju", "Hrvatsko ljekovito bilje", "Povrće", "Cvatući grmovi", "Države svijeta 2000.", "Moć negativnog razmišljanja", Velika ilustrirana enciklopedija „Vrt“, te još nekim kuharicama, knjigama o ljekovitom bilju i izdanjima iz područja zemljopisa, povijesti i psihologije. Posljednji veliki samostalni prijevod je opsežna Enciklopedija „Cvijeće i ukrasno bilje“. Za nekoliko tvrtki bila je suradnik na osmišljavanju i pisanju kataloga, te ostalih reklamnih materijala za prehrambene proizvode, te je prevodila kataloge za proizvode s područja medicine i tehnike. Od 2002.—2004. godine bila je stalno zaposlena u privatnoj tvrtki „Poljotehna – Vrtni centar“ u Dugoj Resi gdje je obavljala dužnosti voditelja - tehnologa proizvodnje ukrasnoga bilja. Za to vrijeme bavila sam se i krajobraznim uređenjem nekih javnih površina i privatnih okućnica na području Karlovca i Duge Rese. Od prosinca 2004. godine, pa do ljeta 2005. godine honorarno i volonterski je radila kao stručni suradnik u Poljoprivredno-stočarsko-voćarskoj zadruzi „Duga Resa“, koja ju je osnovala Udruga dragovoljaca domovinskog rata iz Duge Rese. Zadrugarima je pomagala oko proizvodnje i jednom tjedno im držala predavanja o proizvodnji pojedinih kultura. Od početka 2005. godine pisala je redovitu kolumnu o eko-vrtlarenju za karlovački časopis „Kameleon“. Surađivala je na izradi Generalnog urbanističkog plana grada Duge Rese (zelene površine i zaštita) i nekoliko godina redovito, volonterski sudjelovala u organizaciji akcija čišćenja zelenih površina Grada. Radila je i na više projekata hortikulturnih rješenja u Karlovačkoj županiji (za tvrtke i obiteljske okućnice). Od 2008. - 2012. godine bila je voditelj proizvodnje ukrasnog i korisnog bilja na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Prvulov u Dugoj Resi. Od 2012. – 2015. godine stalno zaposlena u izdavačkoj kući Dušević & Kršovnik d.o.o. iz Rijeke, na mjestu stručnog suradnika. TISKANI NASLOVI: - Blistav dom uz jednostavna ekološka sredstva za čišćenje - Jabučni ocat - Jednostavno vrtlarenje - Korisne samonikle biljke - Ljekovito bilje u alkoholu - Pripravci ljekovitog bilja u alkoholu - Moć ljekovitog bilja - Namazi i paštete - Neobična vina - Prehrana s manje ugljikohidrata - Prirodna kozmetika - Prirodni antibiotici - Prirodni napici - Radost darivanja - Kreativni pokloni iz kućne radinosti - Rajčica, paprika i patlidžan - Raw food - Sirova hrana - Začinsko bilje