Šareni svijet trajnica

81

""Trajnice predstavljaju grupu biljaka koja je nezaobilazna kod uređenja vrta pa tako u svakom vrtu možemo naći poneku trajnicu. Kako im i sam naziv govori, trajnice su, za razliku od jednogodišnjeg bilja, višegodišnje biljke koje svake godine iznova rastu iz korijena. Za razliku od grmlja i drveća, izboji većine trajnica ne odrvene već ostaju zeljasti.

Svake godine iz korijena rastu novi zeljasti izboji koji u neko doba godine nose cvijet. Cvijet može biti različitih oblika, veličina i boje, što ovisi o vrsti i sorti koju smo odabrali. Velik broj trajnica u jesen polako počinje venuti, a do zime će zeljasti izboji posve uvenuti. Tijekom zime vrt djeluje pusto, trajnica nema, posve su nestale. Međutim, u proljeće će iz korijena izrasti nove biljke. To je godišnji ciklus trajnica koji se ponavlja tako dugo dok biljka ne ostari i prestane rasti. To je i najveća razlika u odnosu na jednogodišnje i dvogodišnje biljke koje ukrašavaju naš vrt samo jednu ili dvije sezone, nakon čega ih ponovno moramo sijati ili saditi. Ponuda trajnica uistinu je velika, čak impozantna jer postoji više tisuća vrsta i još više uzgojenih oblika – sorata. Zbog tako velikog broja trajnica možemo ih koristititi na svim staništima. Neke vrste mogu se saditi na problematičnim mjestima, sjenovitim, suhim ili vlažnim. Veliki broj trajnica nosi mirisne cvjetove, što Trajnice predstavljaju grupu biljaka koja je nezaobilazna kod uređenja vrta pa tako u svakom vrtu možemo naći poneku trajnicu. Kako im i sam naziv govori, trajnice su, za razliku od jednogodišnjeg bilja, višegodišnje biljke koje svake godine iznova rastu iz korijena. Za razliku od grmlja i drveća, izboji većine trajnica ne odrvene već ostaju zeljasti. Šareni svijet trajnica svakako pridonosi njihovoj atraktivnosti, a neke se koriste kao ljekovite. Trajnice u pravilu rastu u grupi. Atraktivnu grupu većih trajnica čine najmanje tri iste biljke, dok su kod niskih pokrivača tla skupine sastavljene od desetak i više biljaka. Neke trajnice, one visokog rasta (divizma) mogu se saditi pojedinačno, kao soliterne biljke. Trajnice se osim po visini i boji cvijeta razlikuju i u obliku cvijeta koje u vegetaciji posjećuju kukci. S obzirom na velik broj različitih vrsta, cvatnja se odvija u različito vrijeme, a pravilnim odabirom biljaka može se postići da trajnice svojim cvjetovima krase vrt cijele godine. Prvi cvate kukurijek, već u siječnju, a kasnije je nemoguće navesti sve one koje cvatu od proljeća do jeseni.

Kombinacije trajnica

Kao što je ranije navedeno, tek nekoliko pažljivo odabranih trajnica koje se međusobno nadopunjuju bojom i oblikom dovoljno je da se uredi manja cvjetna gredica. Lijepa gredica može se urediti već s tri vrste biljaka. Pravilno odabrana kombinacija omogućuje nam kombiniranje biljaka prema visini, a najbolje kombinacije postižu se izborom i sadnjom jedne niske, jedne srednje i jedne visoke trajnice. Za kompoziciju možemo reći da je uspjela kad biljke zajedno izgledaju ljepše nego kad rastu samostalno. Samo ako se pridržavamo nekih pravila, bez obzira na iskustvo, uspjet ćemo urediti raznolike i skladne cvjetne gredice. Želimo li kombinirati trajnice srodnih nijansi, potrebno je odabrati vrste čiji se cvjetovi oblikom jasno razlikuju jedni od drugih. Na primjer, želimo ružičastu gredicu, ta bi se kombinacija sastojala od bijelog sljeza, plamenca i sadarke. Nijanse boja su slične, no cvjetovi se razlikuju visinom i oblikom. Sljez svoje cvjetove nosi na visokim stabljikama, plamenac ima velike štitaste cvjetove dok su cvjetovi sadrke sitni. Trajnice s cvjetovima jednakih oblika bolje dolaze do izražaja ako su im boje različite.

Ljubičasto plava kombinacija

Kombinacija trajnica s ljubičasto plavim cvjetovima vrlo su omiljene. Vrlo efektnu kombinaciju dobiti ćemo kombinacijom ukrasnog luka, vučjaka i iglice. S obzirom na visinu biljaka, iglicu sadimo naprijed, a u pozadini ukrasni luk i vučjak. Ove trajnice imaju cvjetove sličnih boja, ali oblik cvijeta im je različit što djeluje vrlo efektno. Ukrasni luk ima velike, okrugle štitaste cvatove, vučjak ima duguljaste grozdaste cvjetove dok su cvjetovi iglice sitni i pravilni. Osim oblikom, biljke se razlikuju prema visini i gustoći rasta.

Ljetna gredica

Želimo li da nam cvjetna gredica cvate u ljeto, tada će kombinacija sadržavati sikavicu, grimiznu pupavicu i dvornik. Grimizna boja pupavice vrlo je atraktivna. Sve tri vrste lako se uzgajaju i sade se na sunčanim mjestima. Ove biljke privlače i kukce, a idealne su za prirodni vrt u kojem je zastupljeno poljsko cvijeće, grmovi i drveće. Kombinacija ove tri biljke može se nadopuniti gostankom, indijanskom koprivom i ukrasnim travama.

Gredica uz vodenu površinu

Ako u vrtu imate vodenu površinu, u njezinoj blizini može se formirati gredica koju čini kozlačica, graničica i hosta. Kako hosta ne podnosi sunce, ova gredica trebala bi biti smještena na polusjenovitom mjestu, ispod krošnje drveta i sl. Kozlačica je divlja trajnica sa sitnim listovima i cvjetićima, a naraste oko 1,2 m visoko. Boja njezinih cvjetova je pastelno ružičasta i uz njih će se posebno isticati žuti cvjetovi grančice. Cvjetovi graničice kratkog su vijeka, traju tek jedan dan, no cvatnja traje nekoliko tjedana jer se svakodnevno otvaraju novi cvjetovi. Hosta također ima cvjetove koji traju samo jedan dan, no oni su različitih oblika. Neki su nalik na bijele cvjetove ljiljana dok su drugi nalik na ljubičaste zvončiće, međutim, hosta se uglavnom uzgaja zbog listova.""

nastavlja se…

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakInfluenca (gripa) svinja
Sljedeći članakDud uskoro u sustavu poticaja
Avatar
Darko Kantoci, dipl. ing. agr. 1990. godine diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu (odjel vinogradarsko, vrtlarsko, voćarski). Već je dugi niz godina vanjski suradnik Gospodarskog i Mljekarskog lista. Darko Kantoci, dipl. ing. agronomije (Zagreb, 1964.) nakon srednje škole diplomirao je 1990. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, odjel vinogradarsko, vrtlarsko, voćarski (VVV). Autor se tijekom studija i poslije bavio projektiranjem i uređenjem privatih okućnica i zelenih površina. Već niz godina aktivan je vanjski suradnik Gospodarskog lista i Mljekarskog lista, u kojima se pojavljuje kao autor stručnih i popularnih članaka.