""Da je tema osiguranja u povrćarskoj proizvodnji vrlo aktualna, ali i za mnoge proizvođače bolna, potvrđuje u razgovoru za Gospodarski list Hrvoje Gregurić, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara (ZUHP), koji je i sam korisnik osiguranja.

Često znamo reći kako je poljoprivredna proizvodnja tvornica na otvorenom. I uistinu, seljak stalno gleda u nebo i strepi nad svojom mukom, hoće li ga kakva vremenska nepogoda snaći u trenucima kad je ionako na koljenima, ili će ga mimoići. Da ne bude baš sve tako crno, zadnjih nekoliko godina poljoprivrednici su mogli po vrlo solidnim uvjetima osigurati svoje usjeve i nasade od posljedica tuče. Solidnima zato što su, kad već nisu mogli zaraditi, barem dobili onoliku odštetu kolika su im bila ulaganja, pa su bili na „pozitivnoj nuli“, te tako mogli nastaviti sa svojom proizvodnjom čekajući bolje sutra, ističe Gregurić.

Neuređeno tržište

Na tržištu osiguranja zastupljen je veći broj osiguravajućih društava, koja osiguravaju poljoprivrednu proizvodnju pod različitim uvjetima osiguranja, s kojima poljoprivrednik uobičajeno nije podrobno upoznat, ili iste u potpunosti ne razumije. Zbog sve izraženijih elementarnih nepogoda, čije su štete prilično visoke, poljoprivrednicima osiguranje predstavlja rješenje financijskih posljedica elementarnih nepogoda, ali ova godina je ipak specifična zbog brojnih elementarnih nepogoda.

U polici osiguranja usjeva ili nasada moraju biti navedene ugovorne strane, rizik obuhvaćen osiguranjem, vrsta usjeva ili nasada, veličina poljoprivredne parcele, broj stabala ili trsova, svota i premija osiguranja, datum i potpis ugovornih strana. Usjev ili nasad ne može se osigurati od rizika koji je u nastajanju ili je šteta od njega već pričinjena.

Nakon kasnog ovogodišnjeg mraza koji je nanio ogromne štete u voćarstvu, osiguravajuća društva suočena s višemilijunskim isplatama ugovarateljima polica osiguranja, najprije odustaju od daljnjih ugovaranja novih polica osiguranja povrćarskih kultura, da bi nakon toga ipak osiguravali, ali po uvjetima koji su totalno neprihvatljivi povrćarima. I dok su proizvođači 2015. g. osiguravali 1 ha salate kristal s očekivanim prinosom od 40 t/h i cijenom od 4 kn/kg te osiguranom svotom od 150.000,00 kn za 14.000,00 kn, ove godine ista osiguravajuća kuća postavila je uvjete za 1 ha salate kristal s očekivanim prinosom od 30 t/h i cijenom od 0,70 kn/kg te osiguranom svotom od 21.000,00 za 10.000,00. Ako znamo da su ulaganja po hektaru salate od sjetve do naplate između 90.000,00 i 100.000,00 kn, vidljivo je kako uvjeti za ovu godinu nisu bili prihvatljivi. Moram napomenuti kako se ovdje radi isključivo o komercijalnoj polici osiguranja. Europska polica osiguranja je pak priča za sebe, naglasio je predsjednik Zajednice povrćara Gregurić, koji je za sljedeću godinu s osiguravajućom kućom Jadransko osiguranje d.o.o. uspio dogovoriti uvjete gotovo iste kakvi su bili i do ove godine.

Subvencije za osiguranje

Unatoč tome što se dio subvencija možda mogao povući kroz mjeru M17, povrćari nisu osiguravali svoje povrćarske kulture, jer bi subvenciju mogli ostvariti jedino ako je šteta u jednom štetnom događaju veća od 30% ukupne godišnje proizvodnje, a subvenciju mogu ostvariti jedino ako je šteta nastala. Više o pravilniku za Mjeru 17 može se naći na mrežnim stranicama Narodnih novina: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_12_135_2545.html. Svakako bi Ministarstvo poljoprivrede trebalo još ove godine krenuti u izmjenu pravilnika o osiguranju za mjeru M17, te pozvati na sastanak sve strane kojih se tiče ovaj pravilnik kako bi zajedno pronašli rješenje koje je u interesu povrćarske proizvodnje i samih proizvođača, zaključio je Gregurić, koji je sve kolege koji se bave proizvodnjom povrća ujedno pozvao na 2. stručni skup o proizvodnji povrća u Hrvatskoj, na kojem će biti riječi i o osiguranju proizvodnje povrća, ali i mnogim drugim gorućim pitanjima na koja će povrćari moći doznati odgovore.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje