Posljednjih godina, usprkos relativno visokoj cijeni na tržištu, sve više raste potražnja za „cherry“ rajčicom zbog njezinih kvalitativnih i dekorativnih svojstava. Uz povećanje površina pod konvencionalnim uzgojem na tlu, sve više proizvođača hidroponske krupnoplodne rajčice zbog zahtjeva tržišta u svoj sortiment uvodi i kultivare „cherry“ rajčice.

Hrvatski naziv za „cherry“ rajčice- je trešnjolika ili trešnjasta rajčica. Vrlo sitni trešnjoliki kultivari razvijaju plodove mase 10 do 15 g, dok su nešto krupniji mase do 30 g. Broj plodova u grozdu varira ovisno o kultivaru uglavnom od 15 do 20, ali i preko 30. Zreli plod može biti crvene, crveno-narančaste i žute boje.

Uzgoj presadnica

Presadnice za hidroponski uzgoj proizvode se u grijanim zaštićenim prostorima sjetvom u čepove kamene vune smještene u polistirenske kontejnere s 240 lončića. Nakon sjetve, sjeme se pokriva vermikulitom kako bi se očuvala vlaga tijekom klijanja. Do završetka klijanja čepovi se vlaže vodom. U fazi razvijenih kotiledona i početka razvoja prvog pravog lista biljčice se pikiraju (presađuju) u kocke kamene vune širine 7,5 ili 10 i visine 6,5 ili 7,5cm. U kocku se pikira jedna ili dvije biljčice, što ovisi o načinu sadnje. Čepovi i kocke se vlaže hranjivom otopinom prilagođenog sastava razvojnom stadiju biljke. Temperaturni režim je isti kao kod kontejnerskog uzgoja presadnica i grijanih zaštićenih prostora.

Presadnice proizvedene na ovaj način prikladne su za sadnju na sve vrste supstrata. Ako se planira uzgoj na organskom supstratu (treset ili kokosova vlakna) presadnice se mogu uzgojiti i konvencionalno u polistirenskim kontejnerima. Za proizvodnju presadnica u zimskom razdoblju sjetva se obavlja tijekom studenog, a sjeme klija na 18 do 20 °C. Tijekom ranog razvoja dnevne temperature se održavaju između 15 i 21 °C, a noćne između 14 i 17 °C. Temperature iznad 20 °C tijekom oblačnih zimskih dana mogu uzrokovati izduživanje presadnica. Ovisno o vremenu sjetve, odnosno, duljini dana i količini svjetla te temperaturi zagrijavanja zaštićenog prostora, uzgoj presadnica može trajati 60-90 dana.

Od sadnje do berbe

Za sadnju u dvored koriste se ploče supstrata dužine 1m, širine 20cm i visine 7,5-10cm, volumena 15-20L. Na jednu ploču se sadi 6 biljaka. Presadnice su uzgojene po dvije zajedno u kocki kamene vune brida 10 cm. Jedna je presadnica za lijevi, a druga za desni red u dvoredu. Za jednored se koriste ploče dužine 1m, širine 15cm i visine 7,5-10 cm, volumena 11,25-15L. Na jednu ploču se sade 3 biljke. Presadnice su uzgojene pojedinačno u kockama kamene vune brida 7,5 cm. Razmak između redova rajčice iznosi 60 do 70 cm, a između traka 100 do 120 cm. Biljke su unutar reda razmaknute 30 do 40 cm. Pakiranja supstrata se postavljaju na nosače obješene na nosivu konstrukciju ili se postavljaju u polipropilenske kanalice postavljene na tlu. Kanalice su širine 30 cm, a višak hranjive otopine otječe prostorom između ploče i ruba kanalice. Na gornjoj plohi supstrata se na određenom razmaku izreže folija – omotač supstrata u obliku kvadrata, brida 10 cm, što je i duljina stranice kocke kamene vune u kojoj su uzgojene presadnice za dvored, odnosno 7,5 cm za jednored.

Kvadratni otvori na foliji režu se tako da se napravi rez na tri stranice kvadrata, a četvrta se stranica ne reže. Na taj način izrezan kvadratni dio folije ostaje, što je potrebno radi ponovne uporabe supstrata za uzgoj u idućoj godini. Nakon postavljanja supstrata, postavljaju se polietilenske cijevi s cjevčicama – kapilarama. Kapilare se utisnu jednim krajem na kapaljku, a drugim na otvore plastičnih nosača, koji se pak šiljatim dijelom okomito utisnu u prorezane otvore na gornjoj plohi supstrata. Zatim se u pogon stavi sustav za fertirigaciju jer je potrebno prije sadnje supstrat natopiti hranjivom otopinom. Prije puštanja hranjive otopine potrebno je otvoriti čepove na kraju lateralnih cjevovoda i kroz sustav pustiti vodu kako bi se isprale moguće nečistoće.

Na kvadratne otvore na gornjoj plohi ploča postavljaju se kocke kamene vune s presadnicama rajčice. Dno kocke mora čvrsto i potpuno pokrivati površinu prorezanog otvora ploče. Držač s kapilarom za fertirigaciju sada se postavlja okomito u kocku kamene vune. Dva do tri dana kasnije, kada korijen počne prodirati iz kocke u supstrat, na bočnim stranicama pakiranja supstrata naprave se dva horizontalna proreza folije na visini oko 2,5 cm iznad dna. Njihova je svrha otjecanje viška hranjive otopine iz ploča u kanalice i dalje u sabirni spremnik. Sadnja se obavlja u drugoj polovici siječnja ili prvoj dekadi veljače, a početak berbe se može očekivati u prvoj dekadi travnja ili kasnije, ovisno o vremenu sadnje i količini dnevnog svjetla u razdoblju nakon sadnje.

Berba traje do kraja listopada ili polovice studenoga, a zatim se zaštićeni prostor priprema za novi turnus proizvodnje. Optimalna je temperatura za rast rajčice danju 18 do 25 °C, za oblačnog vremena niža, a za sunčanog viša, dok je noću optimum 15 do 16 °C. Za cvatnju i oplodnju je optimum 25 °C uz oko 60% relativne vlage zraka. O navedenim vrijednostima ovisit će intenzitet grijanja i prozračivanja (ventilacija) plastenika.

Glavne mjere njege

Sljedeća je mjera njege postavljanje plastičnog veziva na ranije postavljene žice u visini žlijeba iznad svakog reda rajčice. Vezivo odgovarajuće dužine se omota na kuku specijalnog oblika od pocinčane žice. Kuka se objesi na žicu iznad posađene biljke, a kraj se veziva omota bez jačeg zatezanja oko stabljike ispod prvoga lista. Kako biljka rajčice raste tako se njezina stabljika rukom omata oko veziva. Glavne mjere njege rajčice tijekom vegetacije su pinciranje zaperaka, spuštanje i omatanje biljaka vezivom (ili učvršćenje plastičnim kopčama) te rezanje donjih listova i ostataka peteljki grozda poslije ubranih plodova. Može se provesti i prikraćivanje cvjetnih grana na 15 do 20 plodova. Time će se razviti nešto krupniji plodovi mase oko 25 g. Na početku cvatnje u plastenik se unose kutije s društvima bumbara koji su oprašivači cvjetova.

Nakon 1,5 do 2 mjeseca aktivnosti bumbara, društva treba zamijeniti novima. Jednom do dva puta tjedno, ovisno o brzini rasta, trgaju se (pinciraju) postrani izboji (zaperci) na stabljici, koji se pojavljuju u pazuhu listova. Postepeno se režu i stari listovi od površine tla naviše. Režu se prvo žuti ili oboljeli listovi, a zatim ostali. Na biljci ne treba biti više od 20 do 22 lista. Pinciranje zaperaka i rez listova te ostataka peteljki grozdova treba činiti tik uz stabljiku. Vrh biljke se reže 50 do 60 dana prije završetka berbe. Iznad zadnjeg cvata ostavljaju se tri lista. Svi odrezani dijelovi biljaka rajčice iznose se izvan plastenika.

Kako su mjere zaštite pesticidima znatno reducirane u odnosu na uzgoj na tlu, kemijska kontrola štetočinja provodi se samo po njihovoj pojavi. U slučaju kvalitetnog praćenja pojave štetnika i pravovremenog unosa, suzbijanje je moguće provesti biološkom zaštitom, odnosno, primjenom korisnih kukaca, tj. predatora ili parazita štetnika.

Berba „cherry“ rajčice

Trešnjolika rajčica se bere pojedinačno ili u grozdu. Pojedinačni plodovi beru se sa čaškom i dijelom stapke ploda, najčešće dva puta tjedno ili rjeđe. Ako se bere cijeli grozd, tada se u njemu nalaze plodovi različitog stupnja zrelosti. Zbog male mase ploda i osjetljivosti na nagnječenja trešnjoliku je rajčicu neophodno pakirati u čvrstu (plastičnu) perforiranu ambalažu. Broj plodova u grozdu potrebno je prilagoditi veličini pakiranja, odnosno, tijekom vegetacije se provodi prikraćivanje cvjetnih grana. Tijekom sezone moguće je ostvariti prinos trešnjolike rajčice između 15 i 25 kg/m2, ovisno o uzgajanom kultivaru, razdoblju berbe i vremenskim prilikama.

Prethodni članakOstali članci u ovom broju
Sljedeći članakLegalizacija poljoprivrednih objekata
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.