Cikla (Beta vulgaris) je dvogodišnja biljka, koja u prvoj godini stvara vegetativne organe (korijen, stabljiku i list), a u drugoj godini generativne. Kao ljekovita biljka poznata je već više od dvije tisuće godina. Današnja kultivirana cikla nastala je od divljeg srodnika, kojeg je moguće pronaći na obalama Sredozemnog i Crnog mora.
Zanimljivo je da su stari narodi upotrebljavali samo mesnato lišće cikle, dok joj je korijen bio tvrd i neupotrebljiv. Tek je stoljećima kasnije vrtlarima uspjelo uzgojiti danas poznatu ciklu, sa velikim i sočnim crvenim korijenom, ali je pri tome list zanemaren.
Cikla je bogata antioksidansima
Cikla se po Europi proširila iz područja današnje Italije, gdje su joj još stari Rimljani pridavali ljekovita svojstva, pa se naziva i rimska repa. Lako je probavljiva namirnica, bogata mineralima i vitaminima kao što su kalij, fosfor, kalcij, magnezij, folna kiselina i vitamin C. Kako sadrži samo 36 kcal/100 grama spada u niskokalorične namirnice.
Svojstvenu tamno crvenu boju duguje crvenim pigmentima-betacijaninima, koji su snažni antioksidansi, te pomažu prevenciji brojnih degenerativnih bolesti. Vrlo je važna u prehrani vegetarijanaca, jer sadrži određenu količinu kobalta koji sudjeluje u stvaranju vitamina B12 kojeg u povrću nema, a sudjeluje u stvaranju eritrocita u krvi. Osim toga, pomaže u snižavanju krvnog tlaka.
Za ciklu koja ide u preradu navode se prosječni prinosi od 40 t/ha pa sve do 55 t/ha, dok se prinosi cikle za svježu potrošnju kreću od 16-22 t/ha. Stoga vidimo da naši proizvođači trebaju raditi na poboljšanju agrotehnike i dobivanju većih prinosa, posebno u segmentu industrijske cikle. Prosječni prinosi cikle koja se uzgaja u vrtovima iznose 2,5 kg/m2.
Uzgojni uvjeti
Biljka je relativno hladnog područja, pa joj sjeme počinje klijati već na 5°C, dok je optimalna temperatura klijanja 15°C. Od svih korijenastih biljaka najosjetljivija je na mraz. Optimalna temperatura za rast iznosi 15°C, dok temperature iznad 30°C i ispod 10°C jako usporavaju razvoj. Kako pripada biljkama dugog dana i ima velike zahtjeve za svjetlom (koje utječe na prinos i kvalitetu korijena) ne preporuča ju se uzgajati kao međuusjev.
Za uspješan uzgoj potrebna je minimalna količina padalina od 190-230 mm. Kako se uzgaja zbog korijena najbolje prinose postiže na dubokim tlima bogatim organskom tvari. Dobra su aluvijalna tla i černozem, dok je na teškim tlima prinos smanjen, a korijen često deformiran. Potrebna je gnojidba s 50-100 kg/ha dušika, 100 kg/ha fosfora i 100-150 kg/ha kalija. Dobri se rezultati postižu i gnojidbom organskim gnojem (oko 40 t/ha). Uzgaja se izravnom sjetvom na međuredne razmake od 45-50 cm.
Za ljetnu potrošnju sije se od polovice ožujka do kraja svibnja, a za jesensku kao postrni usjev od kraja lipnja. Da bi se dobio korijen prve klase koji je najpovoljniji za preradu, razmaci u redu trebaju biti 8-10 cm. Cikla se uzgaja na poljima u intenzivnoj povrćarskoj proizvodnji, ali se veliki dio cikle nalazi i u vrtovima. Nakon sjetve potrebno ju je prorjeđivati. To se može raditi strojno, ali je moguće i ručno s ciljem da se odstranjena mlada cikla ponudi tržištu za svježu potrošnju.
Iako ručni rad poskupljuje proizvodnju, ovakav postupak može biti ekonomski opravdan. Zbog veće cijene koju su potrošači spremni dati za mlado povrće. Cikla dospijeva 60-90 dana nakon sjetve, a vađenje je moguće ručno ili strojno. Vadi se kada je promjer zadebljalog korijena 3-3,5cm. Osim kod „bebi cikle“ koja se konzervira cijela, pa joj promjer ne smije biti veći od 2cm. U slučaju postrnog usjeva cikle u kontinentalnom dijelu zemlje bitno je ne kasniti s vađenjem cikle, jer već na -3°C nastaju štete. U toplijim krajevima jadranskog dijela Hrvatske može se ostaviti u tlu, i vaditi po potrebi, što je zanimljivije kod uzgoja u vrtovima. U intenzivnom uzgoju moguće je ostvariti prinose korijena od 25-40 t/ha.
Troškovi uzgoja cikle
U troškovima uzgoja cikle se ističe trošak ljudskog rada koji je iznimno velik u slučaju ručnog okopavanja usjeva, prorjeđivanja i ručnog vađenja korijena kakvo se prakticira na manjim površinama.
Trošak rada stoga je moguće smanjiti povećanjem strojnog rada u proizvodnji što je isplativo u slučaju povećanja površina. Drugi veliki trošak koji se javlja u proizvodnji svakako je gnojidba. Otkupna cijena kilograma korijena je, prema mišljenju proizvođača, nezadovoljavajuće niska i kreće se oko 0,45 kn/kg.
Ipak, ekonomski značaj cikle leži u činjenici da u kratkom vegetacijskom razdoblju (60-90 dana) može dati dobre prinose. Moguće ju je uzgajati u proljeće i ljeti kao naknadni usjev, te time povećati prihode. Iako se kod nas cikla najčešće konzumira kuhana, na salatu ili konzervirana (kisela) stručnjaci sve više preporučaju konzumiranje soka od cikle. On djeluje na smanjenje krvnog tlaka. Kako je najveći problem kod proizvodnje cikle niska otkupna cijena, prerada u sok je svakako dobro došla za povećanje prihoda proizvođača i ostvarivanje veće ekonomičnosti proizvodnje cikle. Preradom cikle u sok bavi se i OPG Marica Jug iz slavonskog sela Nizi udaljenog 15-ak kilometara od Našica. Njihov eko sok od cikle je, uz eko sok od jabuke i ekološki jabučni ocat, pod Bioproduktovim brendom bio prvi hrvatski ekološki certifi cirani proizvod koji se prodavao u dm-u i Bioveginim dućanima.
Vlasnica ističe potrebu međusobnog udruživanja proizvođača radi zajedničke prerade, skladištenja i plasmana čime bi mogli biti osjetno konkurentniji. Proizvodnjom cikle na površini od 17 ha bavi se i obitelj Drožđek iz Družbinca u Varaždinskoj županiji. Oni ističu problem niskih otkupnih cijena povrća, uz povećanje cijena inputa.
Kao glavni problem proizvodnje cikle može se navesti niska otkupna cijena i dosta ručnog rada na manjim površinama. Stoga je za proizvođače daleko isplatljivije umjesto prodaje cikle uložiti u njezinu preradu. Time dobiti proizvod dodane vrijednosti koji bi im osigurao ekonomičniju proizvodnju, uz stalno isticanje njezinih ljekovitih svojstava.
