To je činio na različite načine, posebice izgradnjom i uzgojem biljaka u zaštićenim prostorima različitog tipa. Kao staklenici, plastenici, visoki ili niski tuneli i slično. U posljednjih nekoliko desetaka godina razvija se tehnologija proizvodnje koja u svojoj osnovi kao element zaštite usjeva ima polimerne materijale poput polietilenskih folija i netkanih materijala. Kojima se usjevi izravno prekrivaju bez nosive ili potporne konstrukcije. U novije su doba u ekspanziji netkani materijali, izrađeni tehnikom valjanja polimernih vlakana promjera 10-25 µm(mikrometara), a ne njihovim tkanjem.
Glavna karakteristika agrotekstila je mikroporoznost, zbog koje ima odličnu propusnost za svjetlost, zrak i vodu. Istovremeno služi kao toplinska barijera koja ima osnovnu ulogu u postizanju “učinka staklenika” te služi kao zaštita usjeva od vjetra. Materijali za izravno prekrivanje usjeva primjenjuju se u ranoj proizvodnji na otvorenome krajem zime i početkom proljeća. Da bi se ubrzala ranozrelost, a isto tako primjenjuju se za produženje vegetacije u jesen, kao zaštita od ranih mrazeva. Najčešće se koriste u uzgoju povrtnih kultura (korabica, rotkvica, salata, mrkva, grašak, tikvice, krumpir…), kao i u uzgoju jagoda. Mogu se upotrijebiti i u zaštićenom prostoru, gdje se usjevi izravno prekrivaju također radi dopunske zaštite od niskih temperatura i ubrzavanja rasta krajem zime. Koriste se i u proizvodnji presadnica.
Prednosti uporabe materijala za izravno prekrivanje
Optimaliziranje abiotskih faktora sredine
Zbog pozitivnog utjecaja na nekoliko čimbenika, tehnika izravnog prekrivanja osigurava bolje uvjete rasta usjeva. Povećavajući ranozrelost i produktivnost uzgoja u usporedbi s uzgojem bez prekrivanja. Prekrivke umanjuju nepovoljne utjecaje abiotskih čimbenika sredine. To se prvenstveno tumači povišenjem temperature u mikroklimatu ispod prekrivke. Odnosno, postizanjem “učinka staklenika”. U prirodnim uvjetima kratkovalna se sunčeva radijacija (svjetlo) na površini Zemlje transformira u toplinu te danju zagrijava tlo, biljke i atmosferu, a Zemljina dugovalna radijacija (toplina) noću ih hladi.
Smještanjem folije između biljaka i atmosfere osigurava se dobra transmisija sunčeve radijacije. Smanjuje gubitak topline radijacijom iz tla. Tijekom noći toplina se usporeno gubi zahvaljujući tankom filmu vode s donje strane prekrivke. On nastaje kondenziranjem vodene pare te djeluje kao izolator. Minimalna je temperatura zraka ispod agrotekstila za 1,4-4,5°C viša nego na neprekrivenoj površini. To omogućava kontinuirani rast biljaka usprkos niskim vanjskim temperaturama. Folije su djelotvorne i protiv slabih mrazeva, s obzirom na to da spomenuti tanki film vode s donje strane folije smrzne i štiti usjev od temperatura nižih od 0°C. S druge strane, za sunčanog je dana prosječna dnevna temperatura zraka ispod agrotekstila za 1,4°C viša nego na neprekrivenoj površini. Dok je najveća apsolutna razlika samo 4,3°C i bilježi se u podnevnim satima.
Prekrivke, dakle, osiguravaju tek umjereno povišenje temperature zraka u zoni usjeva. Dok je pojava maksimalnih temperaturnih ekstrema spriječena zbog dobre izmjene zraka koju osigurava polupropusnost agrotekstila. Strujanje zraka odvija se zbog razlike u njegovoj gustoći – topli je zrak ispod prekrivke lakši, diže se i izlazi, a na njegovo mjesto pada hladniji zrak izvan prekrivke. Izmjena zraka ispod agrotekstila trostruko je brža nego ispod PE-folije s 500 perforacija/m2. Međutim, ugljični dioksid koji se u tlu oslobađa raspadom organske tvari, slabije difundira u atmosferu te mu je povećana koncentracija ispod prekrivke, odnosno, u području biljaka. Takvi povoljniji uvjeti pridonose poboljšanju asimilacije u smislu njenog trajanja i intenziteta, a time i rastu biljaka i ranozrelosti.