Idealno tlo za uzgoj batata bi trebalo biti blago kisele reakcije, a najbolje će uspijevati na dobro dreniranim, lakšim tlima. Može se razmnožavati sjemenom (najčešće u oplemenjivačke svrhe), reznicama (u krajevima sa konstantnom temperaturom iznad 20°C) i izbojima dobivenim iz spavajućih pupova korijena. Najbolje ćete batat razmnožiti vegetativno – presadnicama iz izdanka korijena.

Postupak uzgoja presadnica batata počinje izborom zdravih i neoštećenih korijenova. One se stave u drveni ili plastični sanduk, te se do pola zatrpaju kvalitetnim supstratom i/ili pijeskom. Izbojke biste trebali posaditi u tlo, prekriti s 5 cm tla (supstrat za povrće npr., uz dodatak pijeska), te čuvati u zaštićenom prostoru uz veću vlažnost zraka, te održavati temperaturu oko 25°C , ali paziti da ne prijeđe 30 °C. Prvi izbojci spremni su za presađivanje za mjesec do mjesec i pol dana, kada im duljina iznosi oko 20-tak cm. Ukoliko planirate presadnice uzgojiti u kući, kada izbojci budu duljine 10 cm, možete ih pikirati u teglice na ukorjenjivanje. Poslije 15-ak dana one su spremne za sadnju, a bitno je da temperatura tla za sadnju ne bude ispod 10oC.

U kontinentalnom dijelu to je uglavnom polovicom svibnja, dok u primorskom dijelu obično bude u drugoj polovici travnja. Batat ne podnosi mraz, stoga je pogodan za sadnju u umjerenoj klimi. Tamo se noćne temperature ne smiju spuštati ispod 12oC. Za pravilan razvoj temperature moraju biti od 22-26 stupnjeva C. Obvezno obilno zalijevajte prvi tjedan da presadnice što bolje razviju korijenov sustav, te batat sadite na uzdignute gredice i prekrite PE folijom, kako bi ograničili razvoj korova, čime ćete si znatno olakšati posao.

Foto: Shutterstock

Prethodni članakCrna trešnjina uš
Sljedeći članakZelena rezidba vinove loze
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.