Luk je povrtna kultura umjerenih zahtjeva prema toplini, pa je njegov uzgoj moguć i jesenskom sadnjom. Tolerantnost na niske temperature mu je bolja od većine drugih povrtnih kultura tako da se uz pravilnu tehnologiju proizvodnje iz jesenske sadnje u pojedinim sušnim godinama mogu postići i bolji rezultati nego iz proljetne.
Jesenskom sadnjom luk se uzgaja iz lučica pa se za uzgoj koriste one sorte koje imaju trogodišnji ciklus proizvodnje i reproduciraju iz lučica.
Uzgojni uvjeti i priprema za sadnju
Za uzgoj luka jesenskom sadnjom treba izabrati duboka, dobro propusna tla laganijeg mehaničkog sastava koja su bogata organskim tvarima. Teška, za vodu slabo propusna tla nepovoljna su jer tijekom zime zbog slabe dreniranosti na njima može duže ili kraće vrijeme stajati voda i uništiti nasad.
Luk je povrtna kultura dosta osjetljiva na kiselost tla pa se uzgoj preporuča na tlima blago kisele do neutralne reakcije pH vrijednost 6 – 7.
Luk se obavezno se uzgaja u plodoredu i obično dolazi iza povrtnih kultura koje su gnojene stajskim gnojem kao što su kupus, rajčica, krastavci i paprika. Na istoj površini uzgoj luka ne bi trebalo ponavljati barem tri godine.
Osnovnu obradu tla za jesensku sadnju luka potrebno je obaviti odmah po žetvi ili berbi pretkultura, na većim površinama oranjem na dubinu 30 cm. Po oranju na srednje plodnim tlima treba pognojiti s oko 600 kg/ha NPK kompleksnog mineralnog gnojiva 7:20:30 i tlo za sadnju pripremiti frezom ili sjetvospremačem, dok se na manjim površinama i u vrtu obrada i priprema tla obavljaju ručno.
Kad je najbolje saditi luk?
Optimalno vrijeme jesenske sadnje luka je druga dekada listopada. Iz takve sadnje do ulaska u zimu biljke će se uspjeti dobro ukorijeniti i pripremiti za prezimljenje.
Preranom sadnjom biljke mogu u zimu ući prerazvijene, čime im se sposobnost prezimljenja jako smanjuje, a kasnom pak sadnjom nedovoljno će se ukorijeniti, pa ih zimske golomrazice puno lakše oštećuju. Na većim površinama sadnja lučica luka obavlja se mehanizirano sadilicama na prethodno pripremljene gredice ili na ravno tlo, a u vrtu ručno.
Na pripremljene gredice lučice luka se sade u redove razmaka 25 – 30 cm. Razmak posađenih lučica u redu treba biti 8 – 10 cm. Sade se po veličini ujednačene lučice promjera 1.5 – 2 cm. Za proizvodnju se koriste neproklijale lučice, a sadnja se obavlja na dubinu 3 – 4 cm. Jednim kilogramom srednje krupnih lučica moguće je zasaditi površinu 12 – 15 m2.
Ako se prerano posade prekrupne lučice, promjera većeg od 3 cm, u uvjetima preblage zime ili prerane sadnje postoji mogućnost da značajniji dio posađenih lučica u proljeće umjesto zadebljalih lukovica potjera cvjetnu stabljiku čime će očekivani prinos biti znatno smanjen.
Sortiment
Iako Hrvatska ima povoljne uvjete za proizvodnju lučica njihova je proizvodnja u Hrvatskoj potpuno zanemarena, tako da se cjelokupne potrebe uvoze i to najviše sorti žutih, no značajne količine također i crvenih odnosno bijelih ovojnih listova lukovica. U komercijalnoj proizvodnji od sorti luka žute boje ovojnih listova jesenskom sadnjom iz lučica najčešće se uzgajaju Holandski žuti i Sturon, od crvenih sorte Ptujski crveni Red baron, a od bijelih Majski srebrenac.
Na sortnoj listi Republike Hrvatske kao čuvane sorte luka upisane su još Turopoljski, Slavonski ljubičasti, Dubravski crveni, Istarski žuti i Istarski ljubičasti, no unatoč njihovoj posebnosti, prilagođenosti lokalnim proizvodnim uvjetima i kvaliteti, komercijalno njihovom proizvodnjom sjemena i lučica nažalost nitko se na bavi pa ih se na tržištu teško može nabaviti.
Holandski žuti je sorta luka plosnatih glavica žuto smeđih vanjskih ovojnih listova. Glavice su dosta čvrste s dobro zatvorenim vrhom. Relativno su krupne s prosječnom masom 80 – 90 grama. Unutrašnjost glavice je bijela i umjerene je ljutine.
Sturon je srednje rana sorta okruglasto plosnatih lukovica žutosmeđih ovojnih listova, prosječne težine oko 70 g. Ovojni listovi su čvrsti, okus je blago ljut, a unutrašnjost bijele boje. Sadržaj suhe tvari je oko 14%. Veoma je dobre skladišne sposobnosti, a zbog visokog sadržaja suhe tvari pogodan je za preradu sušenjem.
Ptujski crveni je sorta plosnato okruglih lukovica, svijetlo smeđe, blago ljubičaste boje pokrovnih listova. Unutarnji listovi lukovice su bijeli s blago crvenkasto ljubičastom površinom. U pripremi jela kuhanjem ili pirjanjem brzo se raspada. Dobrih je skladišnih sposobnosti.
Red baron je kasna sorta ljubičastih ovojnih listova. Lukovice su okruglastog oblika, visine 6 – 7 cm i promjera 7 – 8 cm. Blago ljutog je okusa, čvrstih ovojnih listova i sadržaja suhe tvari oko 12%. Pravilno uskladišten dobro se čuva kroz duži period.
Majski srebrenac je rana sorta okruglasto plosnatih glavica prosječne težine oko 50 g. Glavice su obavijene bijelim ovojnim listovima. Unutrašnjost glavice je bijele boje, a okus je slatkast. Namijenjen je prvenstveno za ranu proljetnu potrošnju u svježem stanju.
