Već je krenula berba graška, osobito onog koji je namijenjen za industrijsku preradu, a kako je siguran plasman odnosno otkup proizvedenog povrća jedan od uvjeta stabilne proizvodnje i poslovanja domaćih povrćara, proizvodnja graška za našu vodeću prehrambenu kompaniju – uz ostvarivanje kooperacije, svakako bi trebala interesirati mnoge povrćare koji imaju mogućnosti baviti se proizvodnjom ovog sve traženijeg povrća.
Za razliku od uzgoja graška u vrtovima, okućnicama i na manjim površinama namijenjenog potrošnji u svježem stanju, proizvodnja graška namijenjena industrijskoj preradi stručno je znatno zahtjevnija.
U Hrvatskoj postoje dva područja na kojima se grašak uzgaja za potrebe prerađivačke industrije, u istočnoj Slavoniji gdje je proizvodnja graška namijenjena za preradu smrzavanjem i u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske s kojeg se područja proizvedeni grašak prerađuje sterilizacijom i na tržište plasira u limenkama.
Prerada u roku 4 sata od berbe
Kako je svježe zrno graška vrlo brzo i lako pokvarljivo ono mora biti prerađeno najduže u roku četiri sata nakon berbe. Zbog toga proizvodnju namijenjenu preradi treba organizirati na površinama što bliže preradbenim pogonima. Prema kapacitetima linija za preradu planira se dinamika sjetve, potrebne površine, sortiment i neophodna mehanizacija, posebno ona za berbu, jer je razdoblje optimalne tehnološke zrelosti graška vrlo kratak i traje svega tri do četiri dana.
1 .Prerada graška smrzavanjem
Kontinuirano dospijevanje za berbu optimalne tehnološke zrelosti zrna graška kroz duže razdoblje postiže se pravilnim izborom sorti graška različite dužine vegetacije i njihovom sukcesivnom sjetvom kroz gotovo mjesec dana. Dužina vegetacije pojedine sorte određena je potrebnom količinom akumulirane toplotne energije koja se najčešće označava pomoću toplotnih jedinica. Toplotne jedinice predstavljaju zbroj srednjih dnevnih temperatura umanjenih za biološki minimum. Za grašak je to 4,5 oC od trenutka sjetve do tehnološke zriobe.
U našim proizvodnim uvjetima najranije sorte do tehnološke zriobe akumuliraju oko 650 toplotnih jedinica, sorte srednje dužine vegetacije oko 800, dok je za najkasnije sorte potrebno do 950 toplotnih jedinica. Uz dužinu vegetacije dosta čvrsto je vezano i svojstvo visine formiranja prvih mahuna. Rane sorte prve mahune formiraju na 8. – 10. koljencu stabljike, srednje rane na 11. – 13.. Kasne sorte prve mahune formiraju iznad 13. koljenca.
Po obliku zrelog zrna najčešće se uzgajaju sorte naboranog zrna. Sjeme sorata okruglog zrna klije kod nižih temperatura, biljke imaju intenzivniji početni porast, ali je razdoblje tehnološke zrelosti kraće, pa su rjeđe zastupljene u sortimentu uzgajanom na većim površinama. Po boji svježeg zrna, za industrijsku preradu smrzavanjem koriste se sorte tamno zelene boje. Toplom preradom koriste se sorte svjetlije zelene boje zrna.
Sorte graška namijenjene komercijalnoj proizvodnji svježeg zrna za preradu odlikuju se niskom stabljikom visine oko 50 cm i koncentriranim dospijevanjem većine formiranih mahuna u tehnološku zriobu što omogućava jednokratnu mehaniziranu berbu. Osim sorti uobičajenih listova, u komercijalnoj se proizvodnji graška sve više koriste sorte takozvanog afila tipa. One imaju razvijene samo palistiće, a liske su im preobražene u vitice. Stabljike takvih sorti viticama se duže drže uspravnim što omogućava kvalitetniju mehaniziranu berbu.
2. Proizvodnju graška potrebno je organizirati što bliže preradbenim pogonima
Treba osigurati mrvičastu strukturu i rastresitost oraničnog sloja
Obradom tla za grašak treba osigurati mrvičastu strukturu i rastresitost oraničnog sloja. To će omogućiti korijenu pristupačnost zraka i tako pospješiti razvoj kvržičnih bakterija i opskrbu biljke dušikom iz zraka. Ako su pretkulture bile strne žitarice ili kulture koje napuštaju tlo u slično vrijeme, tlo je neophodno plitko izorati kako bi se spriječilo prekomjerno isušivanje te potakao razvoj sjemenskih korova. Da bi se osigurala što bolja prozračnost, kod težih tala redovito bi trebalo nakon plitkog ljetnog oranja obaviti podrivanje na dubinu 40 – 50 cm.
Tijekom jeseni na tim tlima kao i na onim gdje su pretkulture bile okopavine koje kasnije napuštaju tlo ore se na dubinu od tridesetak cm. Nakon oranja tlo se pognoji kompleksnim mineralnim gnojivom NPK 7:20:30 čija bi količina na srednje plodnim tlima trebala biti oko 500 kg/ha te se još u jesen tlo potanjura i poravna. Rano u proljeće čim vremenski i zemljišni uvjeti dozvole pognoji se još s 300 kg NPK 15:15:15 i tlo predsjetveno pripremi sjetvospremačem. U uvjetima kada se na korijenu nisu formirale kvržice usjev je prije cvatnje potrebno prihraniti s oko 200 kg/ha KAN-a.
Sjetvu započeti što je ranije moguće
Sjetvu graška treba započeti što ranije u proljeće čim to vremenski i zemljišni uvjeti dozvole. U kontinentalnim je to područjima najčešće sredinom ožujka. Na osnovu kapaciteta mehanizacije u berbi i linija za preradu vrši se izbor sorata različite dužine vegetacije i određuje vrijeme sjetve za svaku od njih. Sjetva se započinje najranijim sortama. Ako u strukturi sjetve kod ranih sorata ima i onih s okruglim zrnom sjetvu treba započeti njima. Njihov početni razvoj kod nižih temperatura je bolji. Sjetva se nastavlja kasnijim sortama i kontinuirano traje tri do četiri tjedna.
Korištenjem sorti različite dužine vegetacije i sjetvom u različitim rokovima moguće je postići kontinuiranu berbu 3 – 4 tjedna. Na taj je način moguće maksimalno iskoristiti raspoloživu mehanizaciju i preradbene kapacitete. Sjetva nakon prve dekade travnja već je rizična jer dozrijevanje najčešće dolazi u razdoblju visokih temperatura. Prirodi takvih kasno posijanih usjeva su niski, a kvaliteta proizvedenog zrna slaba. Sjetva se obavlja pneumatskim ili preciznim mehaničkim sijaćicama u redove razmaka 15 – 20 cm i razmakom posijanih zrna u redu 4 – 6 cm. Za najranije sorte potrebno je osigurati 120 biljaka po četvornom metru u berbi, a kod najkasnijih 80.
Za sjetvu jednog hektara ovisno o dužini vegetacije uzgajane sorte te o krupnoći sjemena potrebno je 150 do 250 kg kvalitetnog sjemena. Sjetvu je potrebno obaviti na dubinu 3 – 5 cm.
Zaštita od korova
U komercijalnoj proizvodnji na većim površinama grašak je obavezno zaštititi od korova tretiranjem registriranim i za primjenu dozvoljenim herbicidima. Iako postoji veći izbor dozvoljenih herbicida najčešće se u osnovnoj zaštiti nakon sjetve, a prije nicanja koristi Stomp aqua u količini 2,5 – 3,0 l/ha, a korektivno nakon nicanja ovisno o zakorovljenosti i vrsti korova herbicidi Corum u količini 0,6 l/ha, Basagran 0,5 l/ha ili Lentagran u količini 0,5 kg/ha. Korektivni se herbicidi mogu u polovičnoj dozi koristiti u dva navrata u razmaku tretiranja 4 – 7 dana.
Zbog relativno kratke vegetacije zaštita od bolesti i štetnika na grašku se u pravilu ne provodi, iako pojedinih godina se na kasnijim sortama može pojaviti pepelnica, a od štetnika najčešće tripsi i lisne uši. Prinosi i kvaliteta svježeg zrna graška uvelike ovisi o vremenskim uvjetima te o posebice o rasporedu i količini oborina.
Za sigurnu proizvodnju graška neophodno je osigurati navodnjavanje.
Iako suvremene sorte graška namijenjene za preradu sazrijevaju dosta ujednačeno, tehnološko sazrijevanje teče postupno od prvo formiranih mahuna na prvim plodnim koljencima pa prema vršnim. Najpovoljniji trenutak berbe je kada svježe zrno sadrži najviše šećera koji se zriobom još nije počeo pretvarati u škrob. To je kada je oko 75 – 80 % mahuna tehnološki zrelo. Tehnološka se zrelost graška točnije određuje pomoću tenderometra, aparata kojim se mjeri tvrdoća zrna, odnosno otpor koji pruža zrno na pritisak gnječenja. Optimalna tenderometrijska vrijednost za berbu graška namijenjenog preradi smrzavanjem je 90 – 100 stupnjeva. Za konzerviranje graška toplom preradom to je 100 – 130 stupnjeva.
U jednokratnoj berbi se koriste samohodni kombajni dnevnog učinka do 15 ha. Prirodi ranih sorata u našim proizvodnim uvjetima su oko 5-6 t/ha, a kasnijih uz navodnjavanje i do 10 t/ha.
Foto: prof. dr. sc. Zdravko Matotan
