Sponzorirani prilog

Koje vrste povrća smatramo pohlepnima

S obzirom na njihove potrebe za hranjivim tvarima, biljke općenito možemo podijeliti u tri skupine. Najviše hranjiva trebaju kupusnjače, tikvenjače, rani krumpir i kukuruz šećerac. Te će nam biljke uvijek biti zahvalne na dobro pognojenoj gredici. Među biljke koje trebaju veće količine hranjiva možemo uvrstiti i rajčicu, patlidžan i papriku. Povrće koje treba manje hranjivih tvari je osobito korjenasto i gomoljasto povrće, visoki grah, mahunarke i lukovice, poriluk, blitva, nadzemna korabica, radič i endivija,salata, matovilac i špinat. Kod gnojidbe moramo poštivati plodored.

Potrebno je paziti kod gnojidbe stajskim gnojem, koje djeluje višegodišnje. Ako ne znamo kojim biljkama odgovara, a za koje nije dobro. Mahunarkama (grah, grašak, slanutak, leća…) i lukovicama (luk, češnjak, mladi luk i poriluk) osobito škodi neposredni doticaj sa stajskim gnojivom. Zato su mnogo korisnija kvalitetna organska gnojiva koja nemaju višegodišnje djelovanje i do kojih je puno lakše doći. Također, moraju se upotrebljavati svake godine.

Najučinkovitija su moderna organska gnojiva

Za organsku se gnojidbu još uvijek često primjenjuju domaći kompost i stajski gnoj, koje je dosta teško nabaviti. Sadržaj hranjiva im nije ujednačen, a udio organske tvari kreće se između 20 – 30 %. Dugotrajnog je djelovanja više od 6 mjeseci, termički obrađen, pa ne sadrži sjeme korova i bolesti. Pelete su niske vlažnosti, pa se lako rasipaju rasipačem mineralnog gnoja. Vrlo je ekonomičan, a utrošak je 30 puta manji od stajskog gnoja. Tako možemo reći da 20kg plantella Organika zamjenjuje 600 kg stajskog gnojiva.

Izvrsno najkompletnije 100% organsko gnojivo je Plantella Organik, koji ima stabilan sastav s čak 67 % organske suhe tvari. Proizveden je iz kokošjeg gnoja i obogaćen s amino kiselinama, huminskom i fulvinskom kiselinom. Ove kiseline povoljno utječu na rast biljaka, njihovu bolju ishranu i zbog toga na povećanje prinosa. Gnojivo ima blago alkalnu reakciju (pH 7,2), sadrži vrlo povoljne količine elemanata N, P i K, veliku količinu organske tvari i pepela. U značajnim količinama sadrži mikro elemente poput Ca, Mg, Fe, Mn i Zn. Ima povoljan C/N omjer, što omogućava da se organska tvar relativno brzo razgradi. Učinak je vidljiv već u tekućoj godini.

Tko je probao, uvjeren je u rezultate!

Plantella Organik može se koristiti za osnovnu gnojidbu i za prihranu u kojoj potpuno zamijenjuje mineralna gnojiva. Prikladan je za primjenu na okućnicama i u vrtovima (malim površinama), ali i na površinama velikih poljoprivrednih proizvođača. Organik osobito dobro pomaže i kod sazrijevanja komposta. U ispitivanjima i pokusima koji su napravljeni na različitim povrtnim kulturama, voću i vinovoj lozi, utvrđeno je povećanje prinosa i više od 30%, bolja kvaliteta ubranih plodova, njihovo bolje zdravstveno stanje i ranije dozrijevanje, više suhe tvari ploda, više vitamina C i veći udio ukupnih šećera.

Za stručne savjete zovite na 01/ 621 39 66

""

Prethodni članakKiflice s bademima
Sljedeći članakAgencije za plaćanja potpisala sporazum o suradnji s Upravom za agrarna plaćanja Republike Srpske
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.