Plavi krastavac

Plavi krastavac (Decaisnea fargesii) podrijetlom je iz istočne Himalaje i centralne Kine. Podnosi temperature i do -20 ºC. Raste kao listopadno grmovito malo stablo do 7,5 m visine. Žutozeleni zvonoliki cvjetovi, promjera 3 – 6 cm, grupirani su u cvatove duge i do pola metra. Plod je mekana zelenkasto-žuta do plavkasta mahuna dužine oko 10 cm i širine oko 2,5 cm.

Unutar ploda nalazi se jestiva transparentna ljepljiva mliječ s brojnim plosnatim crnim sjemenkama (nalik onima u lubenici), veličine oko pola centimetra u promjeru. Biljka cvate u ljeto, a plodovi sazrijevaju u rujnu ili listopadu, ovisno o klimi.

Od sjetve i nicanja do plodonošenja treba proći nekoliko godina. Nicanje traje 1 – 4 mjeseca, a najbolja temperatura za nicanje iznosi oko 18 °C. Uspijeva na različitim tipovima tla, a najviše mu odgovara glinovito, bogato i vlažno tlo, jer loše podnosi sušne uvjete. Voli sunčane i polusjenovite položaje, a ne odgovaraju mu hladni vjetrovi. Ne zahtijeva orezivanje, a razmnožava se sjemenom. Dugi perasti listovi mogu doseći duljinu od 1 m u jesen, te u kombinaciji s plavim plodovima neobičan je prizor u svakom vrtu. Sočna pulpa se najčešće jede sirova. Zbog visokog sadržaja pektina može se koristiti kao sredstvo za želiranje pekmeza, marmelada, želea i sokova.

Kiwano

Kiwano (Cucumis metuliferus) je jednogodišnja biljka koja potječe iz središnje i južne Afrike. Ima stabljiku, razgranjenu vriježu koja može biti vrlo duga (3-15 m).

Plod (peponis) je okruglog ili ovalnog oblika obasut malim bodljama što objašnjava zašto kiwano nazivaju bodljikavom dinjom.

Listovi su slični listovima dinje i vrlo su dlakavi. Cvjetovi su jednospolni, a biljka je jednodomna. Ženski cvjetovi otvaraju se oko tjedan dana nakon muških. Kiwano je prava energetska bomba puna minerala, ugljikohidrata i vitamina koji podižu imunitet i snagu organizma. Konzumira se kao osvježavajuće piće, svježi desert, za voćne salate, sladoled i kreme, a može se koristiti kao vrhunska dekoracija drugog voća ili cvjetnih aranžmana. Kao i svi njegovi srodnici biljka je tople klime i osjetljiva na mraz i temperature oko 0 ºC. Minimalna je temperatura klijanja 12 oC, ali pri toj temperaturi vrlo dugo klija (24 dana). Optimalna je temperatura 30 ºC kada proklija za 3 dana, a maksimalna 35 ºC. Pri povoljnim temperaturama (višim od 20 ºC) biljka počinje cvasti za 7-9 tjedana, a plodovi postignu fiziološku zriobu za 6-8 tjedana.

Nedozreli su plodovi zelene boje, a postupno postaju svjetliji, zatim žuti i u ziološkoj zriobi narancastožuti. Jestivi je dio zelena placenta sa sitnim sjemenkama, blago aromaticnog okusa, nešto izme u banane, kivike, limuna i dinje.

Kratki dan pospješuje razvoj ženskih cvjetova, a previsoke temperature, više od 40 oC, zaustavljaju razvoj plodova. U toplim područjima uzgaja se na otvorenom na uzdignutim gredicama širokim 2 metra (10000 biljaka/ha). Tamo gdje je sezona kraća, uzgaja se u zaštićenim prostorima uz armaturu slično kao i krastavci. Natapanje kiwana je obavezno da sačuva zelena masa lista koja čuva zelene plodove kivana od sunca da postepeno dozrijevaju, jer tamo gdje nema puno zelenog lista sunce ga prži, prisilno dozrijeva i plodovi su puno manji. Bere se do prvog mraza, a plodovi se mogu čuvati od 3-6 mjeseci.

Prethodni članakNewsletter 20/2014
Sljedeći članakDonacije jabuka i mandarina: 275 proizvođača želi donirati 3.800 tona voća
Gabrijela Vrbetić, mag. ing. agr.
Magistra inženjerka hortikulture, stručna je suradnica Gospodarskog lista i član je Hrvatskog botaničkog društva (HboD). Rođena je 1986. godine. Diplomski studij završava 2011. godine obranom diplomskog rada na temu „Ukorjenjivanje reznica Juniperus squamata 'Blue Star'“,a preddiplomski završnim radom „Plutajući sustav u uzgoju lisnatog povrća“ U periodu od 10.2010. – 01.2011. godine odlazi na stručnu praksu na Agronomski fakultet u Ateni (Grčka), gdje je radila kao tehnolog u hidroponskom uzgoju jagoda na kamenoj vuni. Od 06.2012. – 05.2013. godine radi kao asistent na Zavodu za poljoprivrednu botaniku na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kao koautor sudjeluje na simpoziju; 4. Hrvatski botanički kongres (Ljekovite i otrovne biljne vrste Plešivičkog prigorja (SZ Hrvatska), 2013.) Njen tim je 2010. godine osvojio 1. mjesto na natjecanju Case Study Competition za rješavanje poslovnog slučaja „Agregati oko nas“ tvrtke Holcim d.o.o. te nastavlja raditi kod njih na projektu „Holcim Agrocal“ (05. – 09.2011.). Član je Hrvatskog botaničkog društva (HBoD).