Ponekad ćete imati više sreće ako novu gredicu započnete oblikovati iz sjemena na otvorenom kasnije u proljeće, nego ranije u zatvorenom. Neke vrste bilja, naime, teško podnose presađivanje. Osim toga, nećete morati kupovati posudice za rast sjemena, a i izbjegnut ćete i problematično presađivanje.
Ponekad je najteži dio posla pričekati da se tlo prije sjetve osuši i zagrije. Kako biste se uvjerili da je tlo spremno za sjetvu, uzmite šaku zemlje i stisnite ju. Ako ostane stisnuta u grudicu, tlo je još prevlažno. Dakako, pri sjetvi pazite da sijete u vrijeme kad se ne predviđaju jaki mrazevi i preniske temperature.
Sjetva je vrlo jednostavna i brza, no, tada prijete druge opasnosti na koje valja obratiti pozornost, poput ptica, bolesti tla, premokrog ili presuhog tla. Dobro pripremljeno tlo za sjetvu trebalo bi otkloniti dio ovih problema. Maknite sve veće čestice iz zemlje, poput kamenja, pa dodajte organski materijal, perlit ili rezano lišće. Potrebno je osigurati i dovoljnu količinu hrane bilju, stoga dodajte gnojivo u granulama, koje će osigurati dulju ishranu mladim biljčicama. Nakon nekog vremena, kada biljčice malo ojačaju i potaknu prva tri listića, treba ih prorijediti. I na kraju kad porastu, kako biste sprječili rast korova obvezno ih malčirajte.
Preporuka za nadolazeće proljeće
Osmislite oblike površina koje će činiti različite vrste cvijeća. Pri izboru vrsta pazite da one više posijete više prema središtu gredice, a one niže prema krajevima. Na taj način ove više neće prerasti ove niže i neće ih “zatvarati”. Dobit ćete lijepu kombinaciju boja i sorti u više razina.
Ako ste osmislili oblike, iscrtajte ih po tlu, vapnom ili brašnom (sl. 1). Sjeme posijte gdje ste naumili. Na poleđini vrećice pažljivo pročitajte na koju je dubinu potrebno posijati sjeme (sl. 2).
Na male drvene ili plastične markere napišite imena vrsta koje ste posijali, na koju površinu (sl. 3). Na taj ćete način moći imati sliku vaše gredice i prije nego procvate. Također, ponekad korov počne rasti usporedo s mladim biljčicama, pa je dobro znati određenu vrstu, kako biste mogli uništiti korov već u začetku.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakProizvodnja ovčjih sireva za vlastite potrebe
Sljedeći članakNajznačajnije bolesti i štetnici u uzgoju pelargonija
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.