Pomelo je voće je okruglastog do ovalnog, pa čak i kruškolikog oblika. Zbog debelog albeda (unutarnji, bijeli dio kore), kora mu je izuzetno debela, a može biti glatka ili naborana, zelene do žute boje. U odnosu na grejp, pomelo ima znatno veći plod. U promjeru može iznositi do 25cm. Plod pomela može biti bez sjemena (ako je oprašen s mandarinom ili narančom) ili s puno sjemenki (ako je oprašen s drugim pomelom). Sočnost se često razlikuje ovisno o sorti.
Izgled biljke
Iako potrošači već prepoznaju izgled ploda, većini je pomelo nepoznata vrsta. Stablo pomela može narasti 5 do 15 metara visine, nepravilnog debla debljine 15 do 30 cm. Grane su niske, tanke i nepravilne. Neka stabla mogu biti patuljastog oblika. Mlade grane su prekrivene dlačicama, a na starijima se mogu naći i bodlje. Listovi su kožasti, tamno zeleni sjajnog lica i dlakavog naličja, duljine 5 do 20 cm i širina 2 do 12 cm, a oblikom su okrugli, okruglasto-ovalni ili eliptični. Cvjetovi su mirisni i aromatični te se mogu koristiti u parfemskoj industriji, a nalaze se pojedinačno ili u skupinama do 10 cvjetova u pazušcu listova ili 10 do 15 cvjetova u grozdićima na vrhovima izboja. Pomelo potječe iz jugoistočne Azije i Malezije, a najviše se uzgaja u Kini i Tajlandu.
Visoki sadržaj vitamina C Drvo pomela je teško, tvrdo i čvrsto fine teksture te se koristi za izradu drški za razne salate. Meso ploda je slađe nego kod grejpa pa se slobodno može jesti u svježem stanju ili u salatama, a prikladan je i za preradu u džem, marmeladu, žele ili sirup. Kora se može koristiti u kuhanju kao dodatak aromi ili kao slatko. Kada je potpuno zreo pomelo se u hladnjaku može čuvati 7 do 10 dana, dok na sobnoj temperaturi može izdržati tek nekoliko dana. Kao i kod većine agruma jede se samo meso ploda.
Uzgoj – pomelo
Pomelo je vrsta koja uspijeva u tropskom i suptropskom području, a cvijeta na niskim nadmorskim visinama. Najbolje uspijeva na područjima gdje je srednja temperatura 28 °C, a godišnja količina padalina oko 1500 mm. Dobro uspijeva na muljevitom tlu bogatom organskom tvari (obale rijeka ili često plavljena područja). Dobro podnosi zaslanjena tla, čak i tla na kojima se povremeno može javiti zaslanjenost i do 2%. Proizvođači tvrde da zaslanjena tla daju bolji okus i sočnost plodu. Na vapnenim tlima ne uspijeva dobro i plodovi su smanjene veličine. Stabla se sade na razmacima od 3,5 do 4 m.
Pomelo može cvjetati i roditi 3 do 4 puta godišnje. Za bliža tržišta i plasman plodova odmah nakon berbe, pomelo se bere kada počinje žutiti. Može se čuvati na hrpama u suhim i ventiliranim drvenim zaklonima u sjeni stabala. Zbog debele kore, plodovi se mogu čuvati relativno dugo i transportirati na udaljena tržišta. Nakon 3 mjeseca čuvanja kora će biti smežurana, ali meso ploda će biti čak sočnije i privlačnijeg okusa nego svježi pomelo. No, kod predugog čuvanja, okus može postati gorak.
Razmnožavanje
Pomelo se najčešće razmnožava cijepljenjem na druge podloge agruma, no može se razmnožavati i sjemenom. Kod razmnožavanja sjemenom treba uzeti u obzir da je moguće da će tako razmnožena biljka vjerojatno dati manje plodove od one od koje smo uzeli sjeme. Biljke dobivene iz sjemena trebaju otprilike 8 godina da počnu cvjetati i rađati. Sjemenke se prije sijanja ne smiju osušiti, a mogu se čuvati do 80 dana na 5 °C i 58 % relativne vlage.
