Pomelo je voće je okruglastog do ovalnog, pa čak i kruškolikog oblika. Zbog debelog albeda (unutarnji, bijeli dio kore), kora mu je izuzetno debela, a može biti glatka ili naborana, zelene do žute boje. U odnosu na grejp, pomelo ima znatno veći plod. U promjeru može iznositi do 25cm. Plod pomela može biti bez sjemena (ako je oprašen s mandarinom ili narančom) ili s puno sjemenki (ako je oprašen s drugim pomelom). Sočnost se često razlikuje ovisno o sorti.

Izgled biljke

Iako potrošači već prepoznaju izgled ploda, većini je pomelo nepoznata vrsta. Stablo pomela može narasti 5 do 15 metara visine, nepravilnog debla debljine 15 do 30 cm. Grane su niske, tanke i nepravilne. Neka stabla mogu biti patuljastog oblika. Mlade grane su prekrivene dlačicama, a na starijima se mogu naći i bodlje. Listovi su kožasti, tamno zeleni sjajnog lica i dlakavog naličja, duljine 5 do 20 cm i širina 2 do 12 cm, a oblikom su okrugli, okruglasto-ovalni ili eliptični. Cvjetovi su mirisni i aromatični te se mogu koristiti u parfemskoj industriji, a nalaze se pojedinačno ili u skupinama do 10 cvjetova u pazušcu listova ili 10 do 15 cvjetova u grozdićima na vrhovima izboja. Pomelo potječe iz jugoistočne Azije i Malezije, a najviše se uzgaja u Kini i Tajlandu.

Visoki sadržaj vitamina C Drvo pomela je teško, tvrdo i čvrsto fine teksture te se koristi za izradu drški za razne salate. Meso ploda je slađe nego kod grejpa pa se slobodno može jesti u svježem stanju ili u salatama, a prikladan je i za preradu u džem, marmeladu, žele ili sirup. Kora se može koristiti u kuhanju kao dodatak aromi ili kao slatko. Kada je potpuno zreo pomelo se u hladnjaku može čuvati 7 do 10 dana, dok na sobnoj temperaturi može izdržati tek nekoliko dana. Kao i kod većine agruma jede se samo meso ploda.

Uzgoj – pomelo

Pomelo je vrsta koja uspijeva u tropskom i suptropskom području, a cvijeta na niskim nadmorskim visinama. Najbolje uspijeva na područjima gdje je srednja temperatura 28 °C, a godišnja količina padalina oko 1500 mm. Dobro uspijeva na muljevitom tlu bogatom organskom tvari (obale rijeka ili često plavljena područja). Dobro podnosi zaslanjena tla, čak i tla na kojima se povremeno može javiti zaslanjenost i do 2%. Proizvođači tvrde da zaslanjena tla daju bolji okus i sočnost plodu. Na vapnenim tlima ne uspijeva dobro i plodovi su smanjene veličine. Stabla se sade na razmacima od 3,5 do 4 m.

Pomelo može cvjetati i roditi 3 do 4 puta godišnje. Za bliža tržišta i plasman plodova odmah nakon berbe, pomelo se bere kada počinje žutiti. Može se čuvati na hrpama u suhim i ventiliranim drvenim zaklonima u sjeni stabala. Zbog debele kore, plodovi se mogu čuvati relativno dugo i transportirati na udaljena tržišta. Nakon 3 mjeseca čuvanja kora će biti smežurana, ali meso ploda će biti čak sočnije i privlačnijeg okusa nego svježi pomelo. No, kod predugog čuvanja, okus može postati gorak.

Razmnožavanje

Pomelo se najčešće razmnožava cijepljenjem na druge podloge agruma, no može se razmnožavati i sjemenom. Kod razmnožavanja sjemenom treba uzeti u obzir da je moguće da će tako razmnožena biljka vjerojatno dati manje plodove od one od koje smo uzeli sjeme. Biljke dobivene iz sjemena trebaju otprilike 8 godina da počnu cvjetati i rađati. Sjemenke se prije sijanja ne smiju osušiti, a mogu se čuvati do 80 dana na 5 °C i 58 % relativne vlage.

Prethodni članakDjedov brk
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.