Ustajala voda zahtijeva poseban postupak: mokar unutarnji sloj zemlje valja neizostavno razrahliti i popraviti pijeskom ili šljunkom. Kako bi se izbjegla svaka opasnost od prekomjerne vlažnosti, lukovice treba posaditi blago ukoso. Ovaj trik sprječava da se voda nakuplja na osobito osjetljivim dijelovima poput vrha i korijena. Bez brige, stabljike unatoč tomu rastu okomito.

Pjeskovito tlo zadržava vodu i hranjive tvari dulje, ako ispod njega stavite zreli kompost. Staro pravilo kaže da se lukovice sade na dubinu koja je jednaka njihovom dvostrukom promjeru. I ovdje ima iznimaka: u pjeskovitom tlu postoji opasnost da se skladišni organi biljaka smrznu zimi ili isuše u proljeće, pa se u takvom tlu mogu saditi i dublje. U glinenom tlu mogu lukovice brže tjerati ako su posađene pliće. Neke od divljih biljaka poput ozimnice i ciklame treba prekriti s tek nekoliko centimetara zemlje, jer inače trunu ili ne cvjetaju.

Rupe iskopajte lopatom ili pomoću posebnog oruđa za sadnju lukovica. Pomoću običnog šiljka za sadnju nastaje rupa u obliku stošca u nabijenoj zemlji, što otežava korijenu dodir sa zemljom. Ukoliko nemate posebno oruđe za sadnju lukovica pri ruci, nasipajte u iskopanu rupu nekoliko centimetara zemlje prije nego položite lukovicu. Zatim rupu zatrpajte, zemlju lagano pritisnite i zalijte.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakNe upotrebljavajte pljesnivi kukuruz
Sljedeći članakBranje i konzerviranje gljiva
Vrganjevke – česte i ukusne gljive
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.