Maslačak
(Taraxacum officinale Web.)
Niska je trajnica bez izražene stabljike. Listovi su duguljasto kopljasti, grubo nazubljena i perasto rasječena ruba. Složeni su u prizemnu rozetu. Na naličju lista izraženo je središnje rebro. Šuplja, oko 5 mm debela i 15 – 20 cm duga stabljka izbija u proljeće iz središta lisne rozete. Cvat je okrugli svijetložuti i razvija se na vrhu stabljike. Plodovi su sitne roške sa svilastim dlakavim padobrančićem. Korijen je mesnat i vretenast, dug do 30 cm. Cijela biljka na presjeku ispušta bijeli gorki sok. Maslačak je jedna od najraširenijih biljaka u našim krajevima. U velikoj količini raste po livadama, travnjacima, vrtovima i njivama. Raširen je od nizinskih do planinskih područja.
Maslačci se od davnina koriste kao prva proljetne salate. Zbog obilja hranjivih tvari treba ga što češće brati. Mladi proljetni listovi sadržavaju oko 3 posto bjelančevina, 8 posto ugljikohidrata, 20 – 60 mg/posto vitamina C te 3 mg/posto željeza. Korijen je još hranjiviji, osobito ujesen i zimi, i sadržava čak 20 posto ugljikohidrata, od čega najveći dio otpada na inulin kao i 2,5 posto bjelančevina.
Za hranu se koriste mladi proljetni listovi, prije izbijanja stabljike. Najčešće se koriste kao salata sami ili s drugim sličnim biljkama, kao što su matovilac, kiselica, ali i vrtna salata. Stariji listovi nisu prikladni za salatu jer su gorki, ali se mogu priređivati kao varivo.
Obična tratinčica
(Bellis perennis L.)
Svima dobro poznata proljetna livadna biljka. Listovi tratinčice su jajasta ili okrugla oblika, a sužuju se u peteljku. Listovi su glatki ili prekriveni sitnim dlačicama i skupljeni u prizemnu rozetu. Iz rozete izlazi nekoliko, do 10 cm visokih stabljika koje na sebi nose cvjetne glavice. Okrugli vijenac od bijelih latica okružuje žutu cvjetnu glavicu. Cvate tijekom cijele godine.
Tratinčica je vrlo rasprostranjena biljka. Osim na livadama, raste i na travnjacima, uz puteve, na krčevinama šuma i šikara, 1500 m nadmorske visine.
Mladi listovi tratinčice sadržavaju oko 3 posto bjelančevina i do 5 posto ugljikohidrata. Osim toga, listovi sadržavaju 20 – 40 mg/posto vitamina C i oko 5 mg/posto karotina. Za jelo se koriste mladi listovi koji se mogu brati tijekom cijele godine. Koriste se kao salata ili dodatak kuhanom povrću. Dobro je gotovu salatu ostaviti 1 – 2 sata, i tada je mnogo ukusnija. Mladi listovi mogu se stavljati i u salatu od krumpira ili miješati s drugim salatama, pr. maslačak, matovilac, kupus i dr. Za pripremu variva mladi listovi tratinčice miješaju se s mišjakinjom, lobodom ili šćavom. Mladi još nerastvoreni pupoljci tratinčice mogu se kiseliti slično kaparima i vrlo su omiljeno jelo na zapadu Europe.
Matovilac
(Valerianella locusta L.)
Sitna jednogodišnja biljka koja se pojavljuje vrlo rano u proljeće. U početku se sastoji od lisne rozete s nekoliko, 3 – 5 cm dugih listova. Kasnije tijekom proljeće razvija se stabljika na kojoj se nalaze kopljasti listovi. Na vrhu stabljike se tijekom svibnja pojavljuju sitni svijetloplavi cvatovi. Matovilac raste na travnatom i pjeskovitom tlu u vinogradima i živicama. Nekad, prije intenzivne uporabe herbicida, matovilca je bilo vrlo mnogo na poljima, što je danas vrlo rijetko.
Kultivirani oblici matovilca odlikuju se većim listovima, ali ni izdaleka nije toliko ukusan kao divlji oblik.
Kao salata koriste se mladi listovi iz lisne rozete. Kad počinje rasti stabljika, listovi više nisu toliko kvalitetni. Listovi matovilca bogati su vitaminima, pa tako sadržavaju i do 100 mg/posto vitamina C i oko 4 mg/posto karotena. Poznati su po bogatstvu željeza.
