Divlji oblik radiča raste samonikao po našim poljima. Gorka je okusa i jače izrezana lišća, a sadašnji kultivirani oblici mnogo su šireg lišća i manje gorki. Radič je po okusu nalik endiviji, a po izgledu sliči na kineski kupus.

Uvjeti rasta- radič

Njegovi zahtjevi prema toplini više su nego skromni. Zasijano sjeme niče već na 2° C. Najpovoljnija temperatura za rast i razvitak je 16 – 22° C, kad sjeme uz ostale uvjete može niknuti za 6 – 8 dana. Jedna litra sjemena teži oko 0,5 kg. Klijavost sjemena traje 4 – 5 godina.

Tlo

Radič dobro uspijeva na strukturnim, plodnim i duboko obrađenim tlima, a može uspijevati i na težim ilovastim tlima. Ipak najradije raste na dubokim nanosnim (aluvijalnim) tlima. Obrada i priprema tla za sjetvu ili sadnju ovisna je o sezoni uzgoja radiča, načinu uzgoja, plodoredu i uzgoju prethodnih kultura.

Plodored i gnojidba tla

U plodoredu radič dolazi poslije kultura koje su bile gnojene stajskim i mineralnim gnojem. Praktički to znači nakon krastavaca, krumpira, kupusnjača i rajčica, a dobro raste i daje prirod poslije graha, graška, salate i špinata. Ukupna gnojidba ovisi o rokovima sjetve. Za proljetnu sjetvu valja gnojiti u jesen, u vrijeme oranja jesenskozimske brazde, gdje se gnoji prije oranja stajskim i mineralnim gnojivima. Za ostale rokove sjetve to se redovito čini poslije uzgajane kulture.

Rokovi sjetve

U našem priobalnom području radič se sije od lipnja do rujna, da bi se trošio od jeseni do proljeća. U kontinentalnom području radič se sije potkraj lipnja do sredine srpnja.

Sjetva- radič

Uvijek se sije u redove na međuredni razmak 25 – 30 cm. Otprilike 15 dana poslije nicanja, kad mlade biljčice imaju 4 – 5 listića, obavlja se prorjeđivanje na 15 – 18 cm razmaka. Za 1 m2 dosta je posijati 2 grama sjemena. Sjetva se obavlja plitko, zbog sitnog i laganog sjemena.
Radič se može proizvoditi i iz prijesadnica na pripremljenim gredicama. Za proizvodnju radiča iz prijesadnica utroši se 0,5 – 1,0 kg sjemena da bi se proizveo rasad za 1 hektar, a za proizvodnju radiča izravno iz sjemena (prorjeđivanjem) utroši se 3 – 6 kg sjemena.

Održavanje u vegetaciji

Održavanje radiča u dobrom stanju moguće je ako se primjenjuju iste metode rada kao kod korijenastog povrća. To praktički znači da je potrebno višestruko okopavanje i zalijevanje vodom. Tim mjerama postiže se mnogo viši prirod.

Prethodni članakVrcanje meda (II.)
Sljedeći članakFerokloroza ili žutica voćaka i vinove loze
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.