Šenon se ističe među kupusnjačama svojim spiralnim, fraktalnim oblikom i svjetlozelenom bojom, što ga čini izrazito privlačnim u kulinarstvu i vrtlarstvu. Hrskaviji je od tradicionalne cvjetače, slatkastog je okusa i više podsjeća na brokulu nego na cvjetaču.
Porijeklom iz sjeverne Italije, šenon je rezultat križanja dva varijeteta unutar vrste Brassica oleracea: brokule (B. oleracea var. italica) i cvjetače (B. oleracea var. botrytis). Različitim analizama sorti šenona utvrđeno je da ovo povrće zapravo tip cvjetače, a ne brokule, pa se sorte sa svjetlozelenim, piramidalnim cvatom svrstavaju u posebnu vrstu cvjetače – Romanesco, koja je također poznata pod nazivom šenon.
Uzgoj iz presadnica
Šenon se uzgaja prvenstveno iz presadnica koje se sade na razmak između redova 50 – 60 cm te razmak unutar reda 40 – 50 cm. Vrijeme sjetve za uzgoj presadnica u proljetnom roku je od veljače do travnja, a u ljetno- jesenskomod srpnja do rujna. Presadnice se sade na otvoreno od travnja do lipnja, odnosno od rujna do listopada.
Presadnice namijenjene ranoj proljetnoj proizvodnji uzgajaju se u zaštićenom prostoru i spremne su za presađivanje kada imaju 4 do 5 listova, što obično traje 40 do 50 dana nakon sjetve. Za kasniju sadnju, presadnice će se razviti za 25 do 35 dana, jer su tada temperature optimalnije za njihov rast, a mogu se proizvoditi u tunelima ili na otvorenom. Ljetno-jesenski uzgoj šenona povoljniji je u kontinentalnoj Hrvatskoj te se u tom roku ostvaruje i viši prinos.
Priprema tla za sadnju šenona jednaka je kao i za cvjetaču. Zahtijeva mnogo vode, stoga je navodnjavanje neophodno. Dobri susjedi su mu blitva, bob, endivija, grah, rajčica, špinat, salata, celer, cikla, rotkvica. Kupusnjače se ne smiju se uzgajati na istoj površini najmanje 3 godine.
Optimalni uvjeti
Kao i kod drugih kupusnjača, optimalne temperature za vegetativni rast kreću se između 13 i 18 °C, a rast se zaustavlja pri 4 i 25 °C. Pri temperaturama iznad 28 °C glavice ostaju male, rastresite ili se uopće ne formiraju. Za razvoj cvata, šenonu je potrebno izlaganje nižim temperaturama, odnosno prolazak kroz razdoblje vernalizacije. Vernalizacija omogućuje prijelaz u generativnu fazu, promjenu vegetacijskog vrha i formiranje cvata. Sorte za jesensku proizvodnju ulaze u fazu vernalizacije kada razviju 10 do 20 listova, ovisno o sorti.
Raspon temperatura koji potiče generativnu fazu je širok, od 0 do 23 °C i specifičan je za svaku sortu. Kod srednje ranih sorti optimalna temperatura za vernalizaciju je oko 10 °C, što traje oko tjedan dana. Na nižim ili višim temperaturama taj proces može trajati do 6 tjedana, dok se pri temperaturama višim od 23 °C biljke ne mogu vernalizirati te ostaju u vegetativnom stadiju.
Kod mnogih kultivara cvjetače listovi rozete priljubljuju se uz cvat, štiteći ga od sunčeve svjetlosti. Naime, bijeli cvat može već nakon nekoliko sati izloženosti izravnom suncu početi smeđiti. Kod šenona i ostalih tipova cvjetače s obojenim cvatom, izloženost izravnom sunčevom svjetlu neće uzrokovati nepoželjnu promjenu boje cvata.
U uzgoju može doći do fizioloških poremećaja koji mogu biti uzrokovani temperaturnim stresom, neravnomjernom opskrbom vodom ili hranjivima poput pojave sitnih cvjetnih pupova na površini cvata, prorastanja listova kroz cvat i formiranje rozete lišća bez cvata.
Što kraće kuhanje šenona
Berba se obavlja od svibnja do lipnja, u listopadu te od veljače do ožujka. Bere se kada cvat dostigne potrebnu veličinu, ali prije nego što cvjetovi procvjetaju. Berba se obavlja rezanjem stabljike nožem s više ili manje lišća. Kako bi se sačuvala hranidbena i zdravstvena vrijednost, preporučuje se što kraća termička obrada svježeg cvata.
