Kada se vrh korijena izloži zraku, on se suši. Korijen gubi svoju dominaciju i mnogi sekundarni i tercijarni korijeni se razvijaju da ga zamijene.

Oni se zatim orezuju na zrak i zamjenjuju s još više korijena. To u konačnici daje vrlo veliku količinu snažnog mladog korijenja bez razvoja oštećenog korijenja. Dehidriraju samo vrhovi korijena, što biljku prisiljava da preispita odakle će dobiti hranu. To znači da pušta još više bočnog korijenja, stvarajući gusti, vlaknasti korijenski sustav koji se svestrano razvija, što je vrlo dobro za biljku.

RoothEXOTIC ® je posuda za injektiranje koja zahvaljujući svojoj unutarnjoj strukturi sprječava spiraliziranje korijena. Korijen, polazeći od središta biljke, ide prema vanjskim rubovima lonca i vođen piramidama smještenim unutra. Usmjerava se prema otvorima i, pronalazeći okruženje s visokim postotkom zraka, počinje dehidrirati na vrh, čime započinje proces zračne rezidbe (samoorezivanja).

U tom trenutku biljka reagira stvaranjem drugih bočnih korijena unatrag duž tog istog korijena gdje je vrh sada suh. Proces se nastavlja sve dok se biljka drži u RoothEXOTIC ® posudi. Korijenov sustav koji se formira bit će gust, vlaknast i pun vrhova usmjerenih prema van. To navodi biljku da apsorbira veću količinu vode i hranjivih tvari, potičući puno brži rast i drastično skraćujući  potrebno vrijeme.

Foto: Exotic king

Prethodni članakRezidba mladih voćaka šljive u oblik popravljene piramide
Sljedeći članakVincekovo u Vrbovcu
izv. prof. dr. sc. Damir Drvodelić
Docent na Zavodu za ekologiju i uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: sjemenarstvo i rasadnička proizvodnja šumskih voćkarica, pošumljavanje, arborikultura i rasadnička proizvodnja ukrasnoga bilja. iIv.prof.sc. Damir Drvodelić, dipl. inž. šum. rođen je u Zagrebu 08.06.1974. godine. Osnovnu i srednju elektrotehničku školu, smjer elektroenergetika, završio je u Velikoj Gorici. Nakon mature 1993. godine upisuje studij šumarstva na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je u prosincu 1999. godine na kolegiju Zaštita prirode sa temom «Ekološki i prostorni značaj Turopoljskog luga». Od 15. ožujka 2002. godine zaposlen je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u Zavodu za ekologiju i uzgajanje šuma kao znanstveni novak. Godine 2010. obranio je disertaciju pod naslovom „Značajke sjemena i rasadnička proizvodnja nekih vrsta roda Sorbus L.“ U okviru nastavnih aktivnosti sudjeluje u izvođenju vježbi i terenske nastave iz kolegija Osnivanje šuma, Uzgajanje šuma posebne namjene, Njega i održavanje arborikultura, Arborikultura i Rasadnička proizvodnja ukrasnog drveća. Objavio je samostalno ili kao suautor tridesetak znanstvenih i stručnih radova, te sudjelovao na brojnim znanstveno-stručnim skupovima i radionicama u zemlji i inozemstvu. Autor je sveučilišne znanstvene monografije „Oskoruša: važnost, uporaba i uzgoj“ te tri poglavlja u knjigama. Bio je voditelj jednog domaćeg znanstvenog projekta i suradnik na brojnim domaćim znanstvenim projektima. Član je Hrvatskog šumarskog društva, ogranka Zagreb, Međunarodne organizacije za ispitivanje sjemena (ISTA) i Hrvatske udruge za arborikulturu (HUA).