Neke povrtne vrste u povrtnjaku već su ubrane (npr. grašak), a uskoro će berba i nekih drugih povrtnih vrsta. Postrnom sjetvom/sadnjom povrća bolje se koristi površina u povrtnjaku, produžuje se vrijeme berbe i ostvaruje veći urod.
Za uspješan uzgoj povrtnih vrsta u postrnim rokovima sjetve važno je izabrati odgovarajući kultivar. U kontinentalnom dijelu Hrvatske najčeće se u postrnom roku uzgajaju kupusnjače (kupus, karfiol, brokula i kelj pupčar). Također i neke vrste korjenastog (cikla) i lisnatog povrća (radič, endivija, špinat) te niski kultivari graha mahunara. Tijekom ljeta sade se i presadnice poriluka, a mogu se sijati krastavci i tikvice. Ljeti se može posijati i mrkva. U postrnom roku siju se ili sade povrtne kulture koje za berbu dospijevaju tijekom jesenskih mjeseci (od rujna pa sve do pojave jesenskih mrazeva).
Odabrani kultivari moraju biti otporni na rane jesenske mrazeve tako da bez oštećenja dospiju dostići tehnološku zrelost. U kontinentalnom dijelu Hrvatske početkom srpnja može se sijati cikla namijenjena potrošnji tijekom jeseni. Do sredine srpnja može se posijati grah mahunar. Cvatnja i zametanje plodova kod graha sijanog u postrnom roku često nastupa u vrijeme povoljnijih vremenskih uvjeta nego u proljetnom roku sjetve, što rezultira većim i kvalitetnijim prinosom. Neke sorte graha su osetljive na dužinu dana (ne mogu cvasti u razdoblju dugog dana) pa se prilikom odluke o sjetvi osim o dužini vegetacije mora voditi računa i o izboru sortimenta.
Foto: mr. sc. Tatjana Martinović
Pročitajte još:
Optimalno rješenje za uzgoj postrnih usjeva
Poljoprivredne vrste pogodne za sjetvu u postrnom roku
, a uskoro će berba i nekih drugih povrtnih vrsta. Postrnom sjetvom/sadnjom povrća bolje se koristi površina u povrtnjaku, produžuje se vrijeme berbe i ostvaruje veći urod.){kind=link}