Lubenica sadrži visoki udio vode, zbog čega je idealan ljetni desert, a ujedno pomaže i bubrezima. Sadrži aminokiselinu citrulin koja se u organizmu pretvara u arginin koji utječe na sniženje tlaka i opuštanje krvnih žila. Energetska vrijednost joj je mala pa je idealna za regulaciju tjelesne težine. Osim toga sadrži i antioksidanse od kojih su najpoznatiji vitamin C, likopen i betakaroteni koji sprječavaju štetno djelovanje slobodnih radikala na organizam.
Uzgoj lubenica iz presadnica
Jednodomna je biljka s odvojenim muškim i ženskim cvjetovima na istoj vriježi. Iako biljka ima puno cvjetova nakon oplodnje po biljci se razvijaju 2 do 3 ploda. Za uzgoj lubenica su najprikladnija područja sa sumom srednjih dnevnih temperatura od 3000°C. Iako je optimalna temperatura za klijanje sjemena 30°C uzgoj je, osim u mediteranskom području Hrvatske i istočnoj Slavoniji, moguć i u ostalim područjima korištenjem presadnica i primjenom materijala za pokrivanje usjeva. Optimalna temperatura za rast i razvoj iznosi 26-30°C, dok se na temperaturama ispod 15°C rast zaustavlja.
Za optimalan rast, cvatnju i zametanje plodova potrebna je dovoljna opskrbljenost tla vodom, koje je potrebno oko 300-400 litara/m2. Vlaga je iznimno važna u vrijeme rasta plodova, a 15-20 dana pred zriobu natapanje se prekida. Iako joj korijen može biti duži i od 2 metra, najveća masa mu se nalazi u sloju od 40-50 cm. Za uzgoj su idealna aluvijalna naplavna i glinasto-pjeskovita tla, pH 5,0-5,5 i s najmanje 2,5% humusa. Zato je neizostavna agrotehnička mjera zaoravanje 30-50 t/ha stajskog gnoja u osnovnoj gnojidbi. Za dobre prinose potrebno je i 400-500 kg/ha NPK omjera 1:2:1. Također prihrana KAN-om u dozi od 150-170 kg/ ha u dva ponavljanja. Razmaci sjetve, ovisno o kultivaru, iznose od 1,2-2,5 m između redova i 0,8-1,5 m unutar reda.
Ovisno o kultivaru, od nicanja do prve berbe prolazi 70-110 dana. Rani kultivari imaju sitnije plodove (2-4 kg), dok kasniji mogu težiti i 20 kg/plodu. Prosječan prinos lubenice stoga varira od 40-90 t/ha.
Lubenica traži mnogo sunca
U Hrvatskoj se lubenica proizvodi na otvorenom, u zaštićenim prostorima i kombinirano. U zaštićenom prostoru mediteranskog dijela zemlje najisplatljiviji je rano proljetni uzgoj, odmah nakon zimsko-proljetne salate. Dok proizvodnja na kontinentu ovisi o sunčanim razdobljima. Naime, lubenici je osim dovoljne količine vode i topline potrebno i 1350 sati sunčeve svjetlosti tijekom vegetacije. U grijanim prostorima berba počinje polovinom travnja, a u negrijanim oko mjesec dana kasnije. U vrijeme cvatnje neophodni su oprašivači (pčele, bumbari).
Proizvodnja u Hrvatskoj
U Hrvatskoj se lubenica i dinja najviše uzgajaju na području Dalmacije, u dolini Neretve. Na oko 250 ha površine, te u ostalim dijelovima Dalmacije još oko 200 ha. U dolini Neretve najviše se uzgajaju rane i srednje rane lubenice, izduženog i ovalnog oblika – tip Crimson sweet. One se proizvode na crnoj foliji uz Cijepljene presadnice lubenica natapanje kap po kap.
Na području Zadarske županije, predjelu Baštica, na površini od nekoliko hektara, lubenice proizvode i OPG-ovi Marinka Nekića i Ivice Cindrića. Ovi proizvođači ističu visoke troškove u proizvodnji lubenica, zbog čega im cijena koštanja kilograma lubenice, ovisno o prinosu iznosi 1-1,2 kune. Lubenice proizvode iz cijepljenih presadnica, a ostvaruju prosječne prinose od 80 t/ha, koji u dobrim godinama i na kvalitetnom tlu mogu preći i 100 t/ha.
Kao glavnu teškoću u proizvodnji, ističu niske otkupne cijene, koje su prošle godine iznosile 1,2 kn/kg. Kako se lubenica počela proizvoditi diljem Hrvatske kao problem se javlja i prezasićenost tržišta u špici sezone, kao i prekomjeran uvoz, najviše iz Španjolske i Grčke. Može se reći da uzgoj lubenica traži velika ulaganja, kao i savršeno znanje agrotehnike, jer visoka ulaganja mogu opravdati samo visoki prinosi. Proizvođači kao problem ističu nisku otkupnu cijenu koju nude otkupni centri, što bi se moglo riješiti udruživanjem proizvođača radi zajedničkog plasmana na tržištu i pristupa krajnjem kupcu. Svakako je potrebno u mediteranskom dijelu zemlje poticati proizvodnju izvan sezone, u zaštićenim prostorima, kada tržište nije toliko zasićeno, pa je moguće i ostvariti bolju prodajnu cijenu.
*U obračunu troškova nisu uzeti u obzir fiksni troškovi, kao što su amortizacija sustava za natapanje i mehanizacije, plaće stalno zaposlenih i rate kredita, na koje treba računati u proizvodnji. Vidljivo je da su troškovi proizvodnje lubenica visoki, i moguće ih je opravdati jedino visokim prinosima. Unutar varijabilnog troška posebno se ističe trošak sadnica sa 44% udjela u trošku. U kalkulaciji se računalo s 8.000 komada sadnica po hektaru i cijenom od 4,00 kn/sadnici. Radi se o cijepljenim sadnicama na podlozi tikve koje su u suvremenom uzgoju neophodne, jer zbog bolje razvijenog korijenovog sustava mogu bolje usvajati vodu i hranjive tvari i time omogućiti veći prinos biljke, a pokazuju i povećanu otpornost na patogene u tlu.
