Za razliku od proizvodnje žitarica (pšenica, kukuruz) i industrijskog bilja (soja, suncokret), prosječna proizvodnja krumpira u RH je u posljednjih 100godina ostala nepromijenjena. Iznimka su neka “krumpiraška” područja, pr. Međimurje. Sadnja sjemena iz vlastite reprodukcije utječe na štetnost najvažnijega fitomedicinskog problema. To je “izrođivanje” ili “degeneracija” krumpira. Postupno kržljanje i smanjenje prinosa zbog virusnih infekcija, pr. sojevi Yvirusa, virus uvijenog lišća i dr.

Procjenjuje se da samo 15% proizvođača krumpira u RH koristi suvremenu tehnologiju i ostvaruje prinose između 25 i 30t/ha. Uz prosječnu višegodišnju cijenu 1,0kn/kg konzumnog krumpira, smatra se da tržna proizvodnja s prinosima manjima od 25 t/ha nije dohodovna ulaskom naše zemlje u EU. Uz plaćanje zakonom propisanih doprinosa, te amortizacije strojeva i opreme. Isto tako obiteljska gospodarstva specijalizirana za proizvodnju krumpira trebala bi svake godine saditi barem 10ha merkantilnog krumpira. Kako bi akumulirala dovoljno sredstva za ulaganje u suvremenu mehanizaciju i izolirana skladišta s aktivnom ventilacijom za čuvanje krumpira kapaciteta 1000t.
Prethodni članakSorte jabuka otporne na krastavost
Sljedeći članakPlaniranje i osnivanje povrtnjaka
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.