Za razliku od proizvodnje žitarica (pšenica, kukuruz) i industrijskog bilja (pr. soja, suncokret, šećerna repa), čija je tehnologija proizvodnje nakon 60-ih značajno poboljšane, pa su na bivšem društvenom sektoru postignuti vrhunski prinosi, prosječna proizvodnja krumpira u Hrvatskoj je u posljednjih 100 godina ostala nepromijenjena (iznimka su neka “krumpiraška” područja, pr. Međimurje). Sadnja sjemena iz vlastite reprodukcije utječe na štetnost najvažnijega fitomedicinskog problema: “izrođivanje” ili “degeneracija” krumpira (postupno kržljanje i smanjenje prinosa zbog virusnih infekcija, pr. sojevi Yvirusa, virus uvijenog lišća i dr.). Procjenjuje se da samo 15 posto proizvođača krumpira u Hrvatskoj koristi suvremenu tehnologiju i ostvaruje prinose između 25 i 30 t/ha. Uz prosječnu višegodišnju cijenu 1,0 kn/kg konzumnog krumpira, smatra se da tržna proizvodnja s prinosima manjima od 25 t/ha nije dohodovna ulaskom naše zemlje u ćU (uz plaćanje zakonom propisanih doprinosa, te amortizacije strojeva i opreme). Isto tako obiteljska gospodarstva specijalizirana za proizvodnju krumpira trebala bi svake godine saditi barem 10 ha merkantilnog krumpira kako bi akumulirala dovoljno sredstva za ulaganje u suvremenu mehanizaciju i izolirana skladišta s aktivnom ventilacijom za čuvanje krumpira kapaciteta 1000 tona.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSorte jabuka otporne na krastavost
Sljedeći članakPlaniranje i osnivanje povrtnjaka
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.