Značajno smanjeni prinosi krumpira bez navodnjavanja

Još od sredine i krajem 1990-ih godina, najčešće u zadnjoj dekadi mjeseca srpnja ili prvih dana kolovoza, na području Međimurske županije tržni proizvođači krumpira se redovito pozivaju na “Dane polja krumpira” kako bi upoznali proizvodne rezultate novih i opće raširenih sorti krumpira, te mogućim novostima u uzgoju (raniji usjev – pokrovni usjev, način obrade, uravnotežena gnojidba, razmaci sadnje, mjere njega i zaštite usjeva).

Sadnja krumpira započinje kad je tlo na dubini sadnje zagrijano barem 8°C i nije previše vlažno, a tijekom proljeća 2025. sadnja je obavljena u širokom rasponu dana: već od kraja prve dekade ožujka pa do početka druge dekade mjeseca travnja. Sortna pokusna polja posađena su u danima 11.4.-14.4. 2025., a nicanje usjeva je zabilježeno, ovisno o sorti, zadnjih dana mjeseca travnja i početkom svibnja 2025.

 Potrebe krumpira za vodom

Meteorološki uvjeti tijekom svibnja i lipnja neobično su važni za rast i razvoj, te zdravstveno stanje usjeva krumpira. Krumpir kao planinska biljka tijekom rasta i razvoja, a posebice nakon cvatnje i tuberizacije, mjesečno zahtijeva 100-120 mm dobro raspoređenih oborina, a pritom najviše dnevne temperature zraka ne bi trebali biti više od 28°C. Upravo svibanj i lipanj u višegodišnjim prosjecima na području Međimurja ubrajamo među “najkišovitije godišnje razdoblje”, što je povijesno utjecalo da krumpir postane jedan od najvrjednijih biljnih proizvoda na oranicama. 

Promatrano po izmjerenim količinama oborina na tri mjerna mjesta, u Međimurskoj županiji tijekom svibnja 2025. zabilježeno je samo 53,9 % očekivanih oborina, a mjesečna temperatura zraka je pritom u ravničarskim dijelovima bila 0,5°C niža od očekivanja. Gotovo sva jutra od 05.5.-25.5. 2025. imale su najniže vrijednosti temperature zraka <9°C, a  vrijednosti <5°C zabilježene su tijekom 11.5., 13.5., 14.5. i 25.5. 2025. Već zadnjeg dana svibnja 2025. najviše su temperature zraka porasle na vrijednost 29,2°C. Svježe i kišom relativno siromašno svibanjsko razdoblje nije pogodovalo početnom i brzom rastu cime krumpira.

U višegodišnjim prosjecima u danima od 20.5.-25.5. očekujemo zatvaranje redova na većini krumpirišta, ali u 2025. to nije bio slučaj. Krumpirišta su lipanj 2025. “dočekala” sa slabije razvijenom cimom od očekivanja, a tijekom prvog lipanjskog tjedna u svim je danima (01.6.-07.6.) zabilježena najviša dnevna temperatura zraka u rasponu 30,3-31,7°C! Tih je dana većina sorti započela cvatnju, a tada započinje i formiranje gomolja (tuberizacija).

Ukupno je u lipnju 2025. na lokalitetima ravničarskih polja Međimurske županije izmjereno samo 16,9 % očekivanih oborina, a pritom je prosječna temperatura zraka bila 3,9°C iznad mjesečne srednje vrijednosti (vidi Tablicu 1.). Samo jedan kišni dan s oborinama >10 mm je zabilježen 16.6. 2025. Čak tijekom 22 lipanjska dana najviše su temperature zraka bile u rasponu 29,1°-37,2°C.

Pakleni dani uzrokuju sušenje cime

Prve simptome neživog paleža lišća krumpira zbog visokih temperatura primijetili smo na ranim sortama (npr. Adora) već 03.6. 2025. Za usjeve krumpira je “paklenih” lipanjskih pet dana s najvišim temperaturama zraka 34,3°-37,2°C zabilježeno u danima 23.6.-30.6. 2025. Stoga je u zadnjoj dekadi mjeseca lipnja 2025. zabilježeno propadanje (sušenje) cime na većini polja krumpira, naročito na parcelama gdje je posađeno “farmersko sjeme” (vidi Sliku 1.), te na laganijim zemljištima s nižim sadržajem humusa (<2 %). Krumpirišta navodnjavana kišenjem, uz primjenu deklariranog sjemena u sadnji i provedenim mjerama usmjerene zaštite, krajem lipnja 2025. su bila u dobroj kondiciji i zdravstvenom stanju (vidi Sliku 2.) (<15 % površina posađenih krumpirom).

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj usjeva krumpira (formiranje i rast  gomolja) u mjesecu lipnju 2025. godine na lokalitetima zapadnog dijela, te uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju

Sličan trend meteoroloških neprilika je nastavljen tijekom prvih dana srpnja ove godine, jer su najviše temperature zraka u danima 01.7.-06.7. 2025. svakodnevno bile u rasponu 31,0°-37,1°C. Obilnije su oborine zabilježene u zapadnom dijelu županije i središnjim krajevima uz rijeku Muru u danima 07.7.-08.7. 2025. (npr. od 51,2 mm u Murskom Središću do 58,8 mm u Železnoj Gori). Tada je samo tijekom dva dana zabilježeno više oborine nego tijekom cijelog mjeseca svibnja i lipnja 2025. Do kraja srpnja na lokalitetima u zapadnom i središnjem dijelu Međimurja zabilježeno je više oborina od očekivanog prosjeka (npr. od 97,2 mm u Murskom Središću do 134,4 mm u Železnoj Gori), a mjesečna je temperatura pritom veća za +1,0°C od očekivane srednje vrijednosti.

Nažalost, za većinu međimurskih polja posađenih krumpirom oborine zabilježene tijekom srpnja 2025. nisu imale veći utjecaj na količine očekivanih prinosa krumpira.

  Procjene prinosa

U danima od 16.7.-24.7. 2025. obavljene su procjene prinosa 45 različitih sorti krumpira na pet različitih lokaliteta, od čega je na tri pokusna polja uzgoj krumpira obavljen bez navodnjavanja, a na dva pokusna polja je krumpir navodnjavan kišenjem tri-deset puta. Procijenjen prinos svih frakcija gomolja krumpira (sitni, srednje krupni i krupni) je prikazan u Tablici 2.

Tablica 2. Procjena *prinosa gomolja krumpira u zadnjoj dekadi srpnja 2025. (bez navodnjavanja i sa navodnjavanjem) (za 40.000 sadnih mjesta/ha)

*naveden je ukupan prinos svih gomolja (sitni i krupniji), pa se navedene količine (t/ha) moraju umanjiti barem 30-40 % za količine gomolja koji se odvajaju jer su presitni za tržište

**korišteno deklarirano sjeme sljedećih sorti krumpira (podrijetlom iz Nizozemske i Njemačke, po abecednom redu): Abalone, Actrice, Albertine, Alouette, AR 14 – 3578, Arizona, Armin, Bernice, BRS 16-292R,  Camelia, Chester, Colomba, Corinna, Cordula, Elise, Esmee, Evolution, Florentina, Hind, HZA 13-1642, HZD 11-1735, HZD 15-1757, Jolene, Juventa, Karelia, Kyra, Larissa, Leonore, Libra, Lucinda, Lugano, Memphis, Napoleon, Otolia, Paradiso, Primabelle, Rashida, Riviera, Sidney, Sunita, Sylvana, Taormina, Theresa, Vogue i WW 17-03NA

U sortnim poljskim pokusima krumpira tijekom 2025. dominira žuta boja kožice krumpira (od ukupno istraživanih 45 sorti samo je 7 sorti krumpira crvene boje kožice gomolja). Za preradu su istraživane samo tri sorte krumpira (kasne sorte, namjena za čips). Od preostalih 42 konzumnih sorti samo je 12 srednje kasnih, dok 30 sorti krumpira na istraživanim poljima ubrajamo u vrlo rane, rane i srednje rane. Sortnim pokusima u 2025. je nastavljen višegodišnji trend dominantnosti krumpira žute boje kožice gomolja u odnosu na crvenu, odnosno sve više se uzgajaju sorte kraće vegetacije (vrlo rani, rani i srednje rani krumpir). Na taj način tržni proizvođači krumpira odabirom sorti žele umanjiti negativan utjecaj nedostatka oborina i neželjenih vrlo visokih temperatura zraka na očekivane prinose pri uzgoju na poljima bez navodnjavanja.

Rezultati u Tablici 2. pokazuju da su visoke temperature i nedostatak oborina tijekom lipnja i prvog tjedna srpnja 2025. gotovo prepolovile očekivane prinose gomolja na parcelama gdje je posađeno deklarirano sjeme i provedena preporučena agrotehnika i njega (plodored, gnojidba, sklop, suzbijanje korova, štetnika i uzročnike bolesti, te primjena sredstva kojima ublažavamo negativan utjecaj visokih temperatura na cimu krumpira).

Na poljima gdje je korišteno “farmersko sjeme” (sjeme iz vlastite reprodukcije ili dvogodišnje sjeme) prinosi su značajno manji nego što prikazuju rezultati u Tablici 2.

Procjenjujemo da je 40 % površina krumpira u Međimurju tijekom 2025. sezone posađeno “farmerskim sjemenom”, pa će štete od visokih temperatura i oborina biti značajno veće (oko 60 % manje prinosa međimurskog krumpira od očekivanih prosječnih godišnjih 60.000 t).

Foto: Shutterstock