Ribe posjeduju različite obrambene mehanizme koji nastupaju pri dugotrajnom gladovanju, povišenoj temperaturi ili naglom zahladnjenju vode, prezasićenosti, kao i smanjenju količine otopljenog kisika u vodi i sl. Primjerice, nemali broj tropskih riba kao i neke naše (som, menka, čikov) – prilikom izvanprosječne ljetne zagrijanosti staništa, 27° C i više – ukopaju se u mulj, a organizam podese na minimalnu biofiziološku razinu koju nazivamo estivacijom, ili kako se to jednostavnije kaže – padaju u ljetni san! Tako je zabilježeno da neke vrste jegulja, riba plućašica i dvodihalica, kao i popularnih skokunica – duboko ukopane ili začahurene mogu preživjeti 100 – 200, a katkad i više dana bez bilo kakvog oblika uzimanja hrane, kretanja i drugih tradicionalnih funkcija živog organizma. No, vratimo se našim uvjetima i vremensko-fizikalnim pojavama koje se javljaju pri hranjenju riba.
Prehrana salmonidne vrste kao ribnjačkog ukrasa
Posjeduje li se dekorativna inačica maloga obiteljskog ribnjaka namijenjenog uzgoju pastrva, to će značiti da se problemu prehrane mora prići nešto suvislije. Jedna od temeljnih postavki pri hranjenju pastrva je balansiranje količine i ritma obroka. Ako su u ribnjak ispuštene pastrvice od 5 do 10 mjeseci, u tom će slučaju biti primjereni mali, što učestaliji obroci. Ova višekratnost iskazuje se i proporcionalno radi li se o više pastrvske mlađi, i kad se istovremeno želi postignuti ujednačen i brz prirast ribe. Dakle, nešto slično kao u konzumnom uzgoju. U tom će slučaju biti nužno hraniti ribu desetak i više puta u roku 24 sata, što manjim obrocima. Naime, hrana pripravljena za prehranu pastrva (većinom životinjskog podrijetla), brzo tone na dno pa riba ne uspijeva dohvatiti svu ubačenu količinu, što povećava troškove, da ne spominjemo onečišćenje ribnjaka. Osobito se to odnosi na ukrasne sojeve roda Oncorhynchus i Salvelinus, koji u prehrani rabe samo površinski sloj. Uzgaja li se međutim potočna pastrva, broj obroka bit će rjeđi a uzimanje hrane uglavnom na dnu. Ipak, za obje vrste pastrva vrijedi prehrambeno pravilo – veća riba – manji broj obroka! Uz ovo, za odrasle pastrve mogu se u svrhu prehrane rabiti različiti klaonički otpatci, morska riba najniže kakvoće, te druga mljevena tvoriva životinjskoga podrijetla s visokim postotkom proteina. Za odrasle pastrve koje su već dugo u ribnjaku s vremenom je optimalizirana jutarnja i večernja prehrambena aktivnost (dva obroka), a kod još većih riba, 2 – 3 ili više kg, biti će dovoljan samo jedan, umjereno dozirani obrok.
Napose, uvažavajući upute o količini i načinu hranjenja u manjim pastrvskim ribnjacima, čija je protočnost u ljetnim mjesecima bitno smanjena – ne smije se zapostaviti temeljno pravilo ukupne ribnjačarske aktivnosti. Što veća nenametljivost pri postupku hranjenja (buka, vika i dr.). Diskretno prilaženje rubu ribnjaka u svrhu hranjenja naime, omogućit će ribi da pravodobno i bez uznemiravanja pokupi ubačeno hranjivo. Osobito je bitno omogućiti poslijeobročno mirovanje u potonjim uvjetima, jer će u tom slučaju potrošnja kisika biti svedena na najmanju mjeru, a metabolički procesi u organizmu ribe – neometani!
