Na jednom hektaru se mnogo toga može početi uzgajati te ako imate taj početni potencijal moguće je ostvariti manju, ali zadovoljavajuću proizvodnju. Po nekima na jednom hektaru je najprofitabilnije uzgajati lijesku i bobičasto voće ili pak povrće u nekom zaštićenom prostoru. Ne treba se povoditi trendovima, već razmisliti o mogućnostima (kvaliteti tla, položaju zemljišta, ljudskom faktoru), ali treba odlučiti što nam je konačni cilj jer u krajnjem slučaju ulaganja nisu nimalo jeftina, a treba osigurati i tržište.

Što uzgajati na jednom hektaru od voćaka?

Kad se uzme u obzir stanje voćarstva u Republici Hrvatskoj, najlakše bi bilo dati odgovor kako se od jednog hektara voćnjaka ne može osigurati egzistencija jednoj obitelji. Naime, jednostavna računica na temelju prosječne bruto plaće u 2018. godini pokazuje kako treba ostvariti višak prihoda u iznosu iznad 200.000,00 kn za dvije plaće, a nakon što se plate svi troškovi. Upravo ovo navedeno prisiljava voćare u EU da povećavaju proizvodne površine i smatra se kako treba imati što veće nasade za ostvarivanje dovoljnih prihoda. Međutim tijekom karijere putujući inozemstvom uvjerio sam se više puta da ako okolnosti to podržavaju, može se u voćarstvu i na manje od 1 ha osigurati egzistencija obitelji.

Uzgoj jabuka Tijekom stipendije 2002. godine posjetio sam u Kini veći broj proizvođača koji su imali relativno male površine, ali su ostvarivali tada iznadprosječne prihode u svojoj državi. Recimo kako je proizvođač jabuka na 5 mu-a (oko 3333 m2) kod sorte Fuji cijepljene na njihovu lokalnu podlogu otporniju na hladnoću i nešto veće bujnosti ostvarivao urod od blizu 10 kg plodova po m2, odnosno nešto iznad 30 t na 5 mu-a. Cijenu koju je postigao kretala se tada na razini oko 2,5 yuana (otprilike toliko i kuna). Međutim, ono što je odmah bilo vidljivo taj proizvođač nije imao mehanizaciju, a kroz voćnjak se nije moglo šetati, već se trebalo pažljivo provlačiti. Troškovi mehanizacije i utrošenog goriva nisu zanemarivi u proizvodnji jabuka, a ovdje ih nije bilo. Ako se troškovi zaštite i gnojidbe, koji su u Kini povoljniji nego kod nas, odbiju od ukupnog iznosa, proizvođaču je za njegov rad i prodaju ostalo više od 10 000 USD.

Hidroponski uzgoj jagoda

Programirana proizvodnja voća

Uzgoj voća za samoberbu

Proizvodnja povrćarskih kultura na jednom hektaru

Uzgoj luka iz lučice

Uzgoj krastavca za konzerviranje („kornišona“) na mreži

Uzgoj rajčice u plasteniku

Kalkulacija troškova za uzgoj luka, krastavca te rajčice u zatvorenom prostoru

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 7/2019

Prethodni članakNewsletter 7/2019
Sljedeći članakMreža skupljanja ambalažnog otpada szb za poljoprivredna gospodarstva koja trebaju imati ovjereni prateći list kao dokaz da su otpad zbrinuli
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.