Heljda se vraća na oranice

26

""Heljda dugo cvate (30 i više dana) i jedna je od najmedonosnijih biljaka. Osim toga, donošenjem 2 – 3 košnice pčela/ha heljde, postiže se bolja oplodnja i ravnomjernije dozrijevanje. Budući da stvara relativno veliku nadzemnu masu, može se koristiti i za zelenu gnojidbu. Radi pogodnosti heljde za ekološki uzgoj, jedna je od zastupljenijih ratarskih kultura u ekološkom načinu proizvodnje.

Osjetljiva na mraz

Minimalna temperatura za klijanje heljde je od 4 do 5°C, a optimalna oko 25°C. Sije se kada se tlo na dubini 10 cm zagrije na oko 15°C i kad prođe opasnost od pojave kasnih proljetnih mrazeva. Heljda je jako osjetljiva na niske temperature, pa može propasti već i pri slabom mrazu (oko -1°C). Visoke temperature iznad 30°C uzrokuju slabiju oplodnju, a time i niži prinos.

Heljda ima velike potrebe za vodom. Osjetljiva je na nedostatak vode u tlu i na nisku relativnu vlagu zraka, osobito u fenofazama cvatnje i nalijevanja plodova. Međutim, ako tijekom vegetacije često pada kiša praćena visokim temperaturama, dolazi do bujnog rasta stabljike i listova na štetu formiranja plodova, što rezultira manjim prinosom. Uspijeva na različitim tipovima tala. Na tlima slabe plodnosti heljda bolje uspijeva u odnosu na žitarice. Dobro uspijeva i na lakšim i propusnim tlima. Iako nema velike zahtjeve prema tlu, na težim i vlažnim tlima daje niži prinos zrna. Također, treba izbjegavati tla bogata dušikom, kao i tla na kojima se lako stvara pokorica.

Heljda ne podnosi monokulturu. Najbolje uspijeva poslije okopavina (krumpir, kukuruz) i zrnatih mahunarki, ali se može uspješno uzgajati i kao postrni usjev. Ako se sije kao postrni usjev, najbolja pretkultura za uzgoj heljde je ozimi ječam, budući da napušta tlo ranije od ostalih strnih žitarica, zatim uljana repica. Dobre pretkulture su ostale strne žitarice, osim zobi. U naknadnoj sjetvi može se sijati nakon ozimih krmnih usjeva.

Heljda je dobar predusjev za ostale oranične kulture, jer ostavlja tlo čisto od korova. Ako se heljda sije kao glavni usjev, obrada je kao za ostale jare kulture. Oranje se obavlja na dubinu 20-25 cm. Obzirom da se heljda kao glavni usjev sije kasno (u svibnju), do sjetve treba tlo održavati čistim od korova. Također agrotehničkim mjerama treba spriječiti gubitak vlage iz tla. Drljanjem ili obradom tla kombiniranim oruđima uništavaju se korovi i prorahljuje gornji sloj tla radi sprječavanja gubitka vlage iz tla. Predsjetvena priprema obavlja se sjetvospremačem ili rotacijskom drljačom.

Sjetva i u postrnom roku

Ako se heljda sije u postrnom roku, nakon žetve pretkulture, tlo se mora što prije obraditi plitkim oranjem, teškim tanjuračama ili nekim rotirajućim oruđem radi zadržavanja vlage u tlu. Sjetvu heljde treba obaviti odmah nakon pripreme tla za sjetvu, a najkasnije do polovice srpnja ukoliko se sije nakon pšenice. Ako se heljda sije u suho tlo, potrebno je neposredno nakon sjetve obaviti valjanje radi boljeg kontakta sjemena i tla. Kao i za svaku kulturu, za ispravnu gnojidbu potrebno je poznavati plodnost tla. Na tlima osrednje plodnosti uz prosječan prinos heljde gnojidbom je potrebno dodati 40-60 kg N/ha, 50 kg P2O5/ha i 100 kg K2O/ha. Dakle, u osnovnoj gnojidbi može se gnojiti kompleksnim N:P:K gnojivima (8:26:26 ili 7:20:30) u količinama od 200 do 300 kg/ha. Prihrana dušikom u pravilu se ne obavlja, jer je heljda iznimno osjetljiva na polijeganje, osobito ako je parcela prije sjetve bila pognojena mineralnim gnojivom ili stajnjakom.

Heljda se sije na razmak redova 10-15 cm (25 cm). Dubina sjetve je od 2 do 3 cm na težim tlima i 3 – 4 cm na lakšim tlima. Ovisno o klijavosti sjemena i kvaliteti predsjetvene pripreme tla, norma sjetve iznosi 170 – 200 klijavih sjemenki/m2, što odgovara 40 – 50 kg sjemena na hektar u glavnom roku sjetve. U postrnom roku gustoća sjetve iznosi 250 – 300 klijavih sjemenki/ m2, što odgovara 60 – 90 kg sjemena na hektar. Kod preguste sjetve heljda razvija tanju stabljiku, manje grana i veća je mogućnost polijeganja usjeva, uz niži prinos.

Za sjetvu treba koristiti dorađeno sjeme proizvedeno u prethodnoj godini. Heljda brzo niče i ima jak početni porast, pa brzo zasjeni površinu, a time i iznikle korove. Stoga se zaštita od korova se ne provodi. Heljdu karakterizira neravnomjerno dozrijevanje (može trajati i do 35 dana) i osipanje zrna.

""

Žetva

Smatra se da je najbolje vrijeme žetve kad dvije trećine zrna na gornjoj trećini biljke poprimi tamnu boju karakterističnu za zrelo zrno. Tada stabljika počinje dobivati crvenkastu boju. Međutim, stabljika je u tom stadiju još uvijek dosta zelena i puna vode (listovi u potpunosti otpadnu tek nakon mraza). Radi manjih gubitaka u žetvi, žetvu treba obaviti ujutro. Ako je heljda sijana u postrnom roku, žetva se obavlja nakon prvog mraza. Za samu žetvu potrebno je obaviti i određene promjene u radu kombajna (smanjiti brzinu motovila i promijeniti sito) u odnosu na žetvu ostalih žitarica. Ako se heljda uzgaja u glavnom roku sjetve, žetva se obavlja koncem srpnja/početkom kolovoza. Ako se heljda sije u postrnom roku, žetva se obavlja tijekom rujna, odnosno nakon prvog mraza. Zrno je nakon žetve potrebno dosušiti na manje od 14 % vlage, kako bi se moglo sigurno uskladištiti. U glavnom roku sjetve prinos zrna u prosjeku iznosi 2 t/ ha, a u postrnom roku oko 1 t/ha. Ako se heljda posijana u postrnom roku sjetve želi u Zahtjevu za potporu prijaviti za potrebe provedbe zelene prakse, kao ekološki značajna površina, sukladno Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2016. godinu (NN 20/2016.) mora se posijati kao mješavina koja se sastoji od barem dvije za to prihvatljive kulture (zob, raž, pšenoraž, ječam, talijanski ljulj, sudanska trava, sirak- sudanska trava, vlasulje, vlasnjače, gorušice, krmna rotkva, uljana rotkva, kanola, ozima repica-Perko, grahorice, djetelina inkarnatka, aleksandrijska djetelina, crvena djetelina, krmni grašak, lupine, perzijska djetelina, grahor satrica ili facelija) uz uvjet da se sjetva obavi u razdoblju 1. lipnja do 1. rujna 2016. godine.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakLokalnim akcijskim grupama isplaćen novac iz Programa ruralnog razvoja
Sljedeći članakNakon prijeboja dugovanja sljedeći tjedan započinje isplata drugog dijela izravne potpore poljoprivrednicima
Avatar
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.