Priprema tla ovisi o pretkulturi uzgajanoj na oraničnoj površini koju planiramo zasijati jer pretkultura utječe na obradu tla, vrijeme i datum sjetve, gnojidbu.

Ozima pšenica ima veće zahtjeve prema predusjevima u odnosu na druge ozime kulture. Kukuruz je u našim uvjetima proizvodnje najčešći predusjev pšenici. Ovisno o duljini vegetacije odabranog hibrida kukuruza zbog pravovremene i pravilne pripreme tla te zajedničkih bolesti, kukuruz kao predusjev pšenici može biti dobar, prosječan ili loš. Ako je plodored na gospodarstvu takav da je kukuruz predusjev pšenici, na tim parcelama treba za sjetvu odabrati hibride kukuruza kraće vegetacije.

Leguminoze obogaćuju tlo dušikom

Jednogodišnje leguminoze (soja, grašak, grah) odlični su predusjevi jer dozrijevaju ranije i nakon žetve ostaje dovoljno vremena za obradu i pripremu tla za sjetvu pšenice. Osim toga, tlo obogaćuju dušikom, a površina ostaje relativno čista od korova. Šećerna repa se smatra jednim od boljih predusjeva, ali se ona također mora na vrijeme izvaditi, da bi se izvršila pravovremena obrada tla i sjetva pšenice. Dobar predusjev ozimoj pšenici su suncokret i uljana repica. Pšenica ne podnosi proizvodnju u monokulturi ili uzgoj nakon neke druge strne žitarice (ječam, zob, raž, pšenoraž ili pir) zbog opasnosti od pojačanog razvoja bolesti.

Svake godine treba mijenjati dubinu oranja

Tablica: Optimalna dubina sjetve u jesenskom roku za neke oranične vrste:

Važan je odnos između hraniva i dinamika gnojidbe

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 17/2018

Prethodni članakObrtnička djelatnost u mirovini
Sljedeći članakŠkola pčelarstva 2018./2019.
mr. sc. Tatjana Martinović, dipl. ing. agr.
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.