Miskantus – kultura 1000% isplativija od kukuruza

247

""Trava miskantus jedna je od najzanimljivijih energetskih biljaka našeg vremena, i to uz minimalni angažman i ogromne prinose. Provedene analize su potvrdile potencijal ove trave u smislu energetski visokokvalitetne i ekološki prihvatljive sirovine za proizvodnju krutih biogoriva, s ciljem održivog gospodarenja u sustavu zaštite okoliša. 

Miscanthus X Giganteus je višegodišna kultura, hibrid Miscanthus sinensis i Miscanthus sacchariflorus bambusa porijeklom iz Azije, od kud je prenesen u industrijski razvijena područja radi svojih visokih energetskih vrijednosti.

Uzgoj

Najbolje tlo za uzgoj je humusna ilovača dobro snabdjevena vodom. Tlo treba biti vlažno, ali bez ustajale vode do otprilike 1 m dubine (pH-vrijednost 5 – 8).Bujnost i rast vrste Miscanthus ovisi, pored kvalitete tla i u velikoj mjeri od količine i ravnomjernosti oborina do otprilike sredine rujna. Idealna količina je 700 do 900 mm, dobro raspoređena u razdoblju vegetacije. Pri manjoj količini oborina mogu se smanjiti prinosi, pri čemu se 500 mm smatra minimumom. Nakon dužeg sušnog razdoblja dolazi do prestanka rasta, uz djelomično opadanje lišća. Rast se nastavlja ako uslijede oborine ili se navodnjava.

Miskantus je rođak šećerne trske otporan na hladnoću, pa daje prinos čak i pri niskim temperaturama. Podsjeća na bambus ili rogoz, raste do četiri metra, a uspijeva i u srednjoj Europi.

Miskantus je kod nas je poznat i kao kineska trska, a često se pogrešno naziva i kineski šaš, no to je druga vrsta, čiji je srodnik. Zbog velikih dimenzija, na engleskom je dobio ime elephant grass (slonova trava).

Prilikom pripreme za sadnju, potrebno je njivu u jesen izorati najmanje 20 cm duboko. Treba voditi računa o tome, da ne ostanu veće organske mase od prethodne kulture, jer dušik koji se oslobađa usporava zrenje u jesen.

Sadnja

Hibrid Miscanthus x giganteus je sterilan, stoga se razmnožavanje provodi vegetativno, podzemnim rizomima, ili mladim biljkama uzgojenim kulturom tkiva.

Budući da je sterilan, uzgojem Miscanthus x giganteus-a je vrlo mala mogućnost širenja i razmnožavanja van predviđenih uzgojnih površina.
 

Rizomi za sadnju trebaju imati zdravo, čvrsto tkivo. Zasječena, odnosno rascjepljena mjesta trebaju biti bjeličaste, svijetle boje. Rizomi su otprilike 7-15 cm dugački i imaju često četiri ili više dobro razvijena izdanka. Žetva, a potom i ručno sortiranjerizoma obavlja se po pravilu u istom danu, a privremeno skladištenje obavlja se u hladnom i mračnom prostoru, u plastičnim vrećama, bez gubitka na kvaliteti.

Rizomi su vrlo osjetljivi na isušivanje, zato ih treba odmah nakon raspakiravanja zasaditi (vrijeme sadnje: sredina travnja do najkasnije sredine svibnja). Optimalna temperatura tla za sadnju je 10° C. Pri preranoj sadnji postoji rizik od kasnih mrazeva, a kod kasne sadnje postoji rizik od suše odnosno topline. Razmak između sadnica iznosi 1 x 1 m = 10.000 biljaka/ha.

Je li bolja sadnja rizoma ili sadnica ?

Rizomi su mali podzemni izdanci – korijeni koji se odsjeku od odrasle biljke (stare 4-5 godina). Svaki takav korijen mora imati minimalno 5 okaca –  iz kojih se razvija stabljika i minimalno 2-3 vlati korijena u suprotnom pravcu. Vremenski rok poslije odsijecanja i pripreme za novo sađenje rizoma je vrlo kratak. Ako se takav rizom ne skladišti na hladnom (do 6°C), mračnom i vlažnom mjestu, brzo se osuši. Kad ga posadimo, nismo sigurni dali će proklijati, ponekad kasni cijelu sezonu i moguć je ishod rodnosti do 40% po ha. Kad proklija, obično izraste 5-12 stabljika nekad i do 20. Na razliku od rizoma, sadnica odmah pokaže svoj rezultat. Sadnica je 100% uspješna u svome rastu (jedino ako se mehanički ne uništi). Sadnica daje 30% veći prinos, u prvih 30-60 dana nakon sađenja izrastaju nove stabljike (između 40-80). Sadnica već u trećoj godini daje maksimalan prinos biomase (dakle, za trećinu brže nego rizom). Sadnice se mogu saditi od početka svibnja, pa do kraja kolovoza.

CJELOKUPNI TEKST S FOTOGRAFIJAMA (Njega i zaštita nasadaVijek iskoristivosti, Služi i za malčiranje, Iskustva domaćih proizvođača, Vlastita prerada) MOŽETE PROČITATI U TISKANOM IZDANJU GOSPODARSKI LIST BROJ 7/2017.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje