Novije sorte pira imaju visok sadržaj bjelančevina, koji kod nekih sorata može biti i veći od 20%. Zrno sadrži dosta mineralnih tvari, mikroelemenata i ima značajno veći sadržaj vitamina B1 i B2, te niacina od obične pšenice. Ima i visok sadržaj selena, čiji nedostatak može prouzročiti rak.
Ljekovitost
Ne treba zanemariti značajnu ljekovitost ove alternativne vrste pšenice. Hranjive tvari u piru ne opterećuju probavni sustav, organizam ih lako usvaja i brzo ulaze u krvotok. Pirov kruh preporuča se i sportašima.
Od očišćenog zrna krupnika može se dobiti integralno i bijelo brašno. Integralni kruh od krupnika ima lijepu smeđkastu boju koja potječe od mekinja koje sadrže najviše mikroelemenata i vlakana. Bijeli kruh od krupnika je sličan običnom bijelom kruhu, ali duže ostaje elastičan i mekan. Kruh od integralnog brašna krupnika ostaje mekan i tjedan dana, ima slatkast i prijatan okus.
Dijeta s pirom je učinkovita kod liječenja crijevnih oboljenja, smetnji metabolizma, oboljenja bubrega, kod pretjeranog korištenja lijekova i raznih alergijskih simptoma uzrokovanih lošijom prehranom.
Pogodan za ekološki uzgoj
Ima skromnije zahtjeve prema klimatskim i zemljišnim uvjetima, te prema agrotehnici, otporan je prema štetočinama i bolestima, te je stoga pogodan za organsku proizvodnju. Organska proizvodnja strnih žitarica zasnovana je na korištenju plodoreda s većim učešćem leguminoza, žetvenih ostataka, zelenoj gnojidbi, korištenju mikrobioloških preparata, mehaničkoj kultivaciji i biološkoj kontroli bolesti, štetočina i korova. Veći izbor i prihvatljivost svih sustava uzgoja zasnovanih na nižim eksternim ulaganjima nameće se kao pogodno rješenje za ekonomsko poboljšanje i probleme zaštite životne sredine i zdravlja ljudi koji su proistekli iz konvencionalnih sustava.
|
Hrvatski pir u EU U razgovoru za Gospodarski list, ekološki proizvođač pira iz Račinovaca, Andrija Kovačić, kazao je kako je prošle jeseni ponovno posijao 25 ha pravog pira i to sortu BC Vigor.
Sjetva pravog pira obavlja se u optimalnim uvjetima, a to je od listopada do početka studenog. Obično koristim 180 – 220 kg/ha sjemena, a kako sam ekološki proizvođač i zbog nešto kasnijih rokova sjetve dodam i 10 % više sjemena. Prošle godine pretkultura piru bila je soja, spominje Andrija. Navodi kako sjetvu obavlja žitnom sijaćicom, oko 9. studenog, obzirom da prošle godine sjetva u listopadu nije bila moguća zbog lošeg, kišnog vremena. Smatram da su u studenom još uvijek bili optimalni rokovi za sjetvu jer je vrijeme bilo lijepo i sunčano, a po meni najbolji rokovi sjetve jesu neposredno prije, tj. oko blagdana Svih Svetih. Kod sjetve koristim i razne biopreparate (bakterije, mikroorganizme) kojima se povećava otpornost biljke na razne uzročnike bolesti i štetnike, bezopasni su za ljude i potpuno su ekološki, a sve navedeno mi uvelike pomaže u proizvodnji, a u proljeće obavljam folijarnu prihranu i provedem 2-3 prskanja ekološki prihvatljivim sredstvima, govori Andrija. Andrija spominje da je važno u vegetaciji nekoliko puta koristiti i štrigl (češljastu drljaču), jer se tako razbija pokorica, sitni se tlo, poravnava se površina i uništava korov. Bio bih zadovoljan s prinosom od 3-4 t/ha, a sve više bit će samo veliki plus i daljnji poticaj da se i dalje bavim ovom zanimljivom kulturom. Sav pir izvozim partneru u Njemačku s kojim uspješno surađujem nekoliko godina, završava svoju priču Andrija. |
