Presijavanje kukuruza

44

""Uzroci rijetkog sklopa

Glavni čimbenik u proizvodnji prinosa kukuruza je ostvarenje optimalnih (preporučenih) gustoća sklopa. Domaći proizvođači često se susreću s problemom suboptimalnih (rijetkih) gustoća sklopa zbog nepovoljnih vanjskih uvjeta u razdoblju sjetva-nicanje poput napada zemljišnih štetnika (prvenstveno žičnjaka), ptica (vrana, fazana), loših vremenskih prilika (jake kiše koje formiraju pokoricu) ili loše kvalitete sjemena u ranim rokovima sjetve.

Vanjski stresovi poput poplave, kasnog mraza ili tuče mogu i nakon nicanja znatno oštetiti ili čak u potpunosti uništiti usjev kukuruza. U većini slučajeva samo jedan od prethodno navedenih stresova dovoljan je da se u širokoj proizvodnji ostvare gustoće sklopa znatno niže od optimalnih za namjensku proizvodnju određenog hibrida pa se posljedično svake godine u Hrvatskoj određeni dio površina mora presijavati.

Međutim, ne postoje definirani pragovi odluke za presijavanje kukuruza, pa su domaći proizvođači primorani donijeti odluku o presijavanju na temelju osobne prosudbe. Tu odluku o presijavanju kukuruza nije lako donijeti, jer ovisi o brojnim čimbenicima poput ostvarene gustoće sklopa, distribuciji (rasporedu) biljaka u redu odnosno usjevu, očekivanom datumu i troškovima presijavanja, potencijalnom prinosu u optimalnoj i reduciranoj gustoći sklopa, te tržnoj cijeni kukuruza.

Štete od kasnih proljetnih mrazeva

Svima je poznato da je kukuruz kultura osjetljiva na niske temperature, pa već slabi mrazevi, kad je temperatura zraka nekoliko stupnjeva ispod nule, uništavaju sve nadzemne dijelove biljke. Međutim, pojava mraza ne mora uvijek uništiti cijelu biljku. Do pojave pet do šest razvijenih listova na biljci, začetak buduće stabljike je ispod površine tla pa zato mraz u tim stadijima rasta može oštetiti samo nadzemne dijelove biljke odnosno listove. U kontinentalnoj Hrvatskoj postoji mogućnost da se mraz u nekim godinama pojavi u prvoj dekadi svibnja, a vrlo rijetko kasnije. Tako su i ove vegetacijske sezone u određenim područjima opažene štete od mrazeva na rano zasijanom i ranije niknutom usjevu (nicanje kukuruza može nastupiti i prije 1. svibnja). Međutim, ni najranije zasijani kukuruz ne može do sredine svibnja doći u fazu pet do šest razvijenih (pravih) listova kada mraz potpuno uništava kukuruz. Prema tome, pojavom kasnog mraza početkom svibnja bit će oštećeni samo prvi listići, dok sama biljka kukuruza neće biti u potpunosti uništena. Nekoliko dana poslije mraza pojavljuju se novi listovi i rast kukuruza, uz malo zakašnjenje, se nastavlja. Poslije kasnih mrazeva obično slijedi sunčano i toplije vrijeme, pa se oštećeni kukuruz relativno brzo oporavlja. Takav kukuruz u pravilu ne smanjuje prinos u usporedbi s kasno sijanim kukuruzom koji u vrijeme pojave mrazeva još nije niknuo. Međutim, kad je začetak metlice u razini ili iznad površine tla, a to je kada biljka kukuruza ima pet do šest ili više razvijenih listova, mrazevi u trajanju od nekoliko sati u rano jutro oštetit će ili uništiti taj začetak stabljike, što dovodi do ugibanje biljke. Tada se polje kukuruza treba pregledati, utvrditi broj uginulih biljaka i donijeti odluka da li ili ne presijavati kukuruz.

""

Izračun gustoće sklopa

Svaki proizvođač kukuruza treba znati kolika mu je ostvarena gustoća sklopa. To se može jednostavno utvrditi brojanjem biljaka na određenoj dužini sjetvenog reda na nekoliko mjesta (barem pet) unutar usjeva odnosno parcele. Ako su sjetveni redovi na razmaku od 70 cm, onda treba uzeti 14,3 m dužine reda i prebrojati sve biljke. Dobiveni broj predstavlja ujedno broj biljaka na hektar u tisućama. Ako se primjerice izbroji 65 biljaka na 14.3 m duljine to podrazumijeva da na Izračun gustoće sklopa Svaki proizvođač kukuruza treba znati kolika mu je ostvarena gustoća sklopa. To se može jednostavno utvrditi brojanjem biljaka na određenoj dužini sjetvenog reda na nekoliko mjesta (barem pet) unutar usjeva odnosno parcele. Ako su sjetveni redovi na razmaku od 70 cm, onda treba uzeti 14,3 m dužine reda i prebrojati sve biljke. Dobiveni broj predstavlja ujedno broj biljaka na hektar u tisućama. Ako se primjerice izbroji 65 biljaka na 14.3 m duljine to podrazumijeva da na hektaru ima 65.000 biljaka. Ako se brojanjem usjeva utvrdi da je gustoća sklopa upola i više manja od preporučene, to će u konačnici rezultirati u velikom gubitku prinosa. Stoga u tom slučaju proizvođač mora ozbiljno razmišljati o mogućnosti presijavanja kukuruza.

Preporuke za presijavanje

Zbog karakteristika i duljine vegetacijske sezone u našim klimatskim uvjetima, pri presijavanju kukuruza koriste se hibridi kraće vegetacije u usporedbi s hibridima koji se mogu uzgajati unutar prvih (optimalnih) rokova sjetve. Stoga posebnu pažnju treba posvetiti pravilnom izboru hibrida za određenu namjensku proizvodnju u danim agro-ekološkim uvjetima. U svakom slučaju uzgajani hibrid mora dostići stadij fiziološke odnosno tehnološke zrelosti prije 15. listopada kada se mogu najranije očekivati prvi jesenski mrazevi. Tako primjerice u istočnoj Slavoniji pri presijavanju do 1. lipnja mogu sigurno dozoriti hibridi vegetacijske skupine FAO 300, a pri kasnijem presijavanju obavljenom hibridi FAO skupine 200 i 100.

Predsjetvena priprema tla prije presijavanja može imati značajan utjecaj na nicanje usjeva, ali i pojavu korovne zajednice. U slučaju da je pri sjetvi u prvim (optimalnim) rokovima prije sjetve ili nicanja bio primijenjen zemljišni herbicid na površinu tla, tada predsjetvenu pripremu tla treba obaviti što je pliće moguće ili čak u potpunosti izostaviti i obaviti izravnu sjetvu kukuruza. To je važno jer se ponovnom predsjetvenom pripremom tla za presijavanje usjeva na površinu iznose slojevi tla iz veće dubine u kojem nema primijenjenog herbicida. Iz tih dubljih slojeva tla koji su tom ponovnom predsjetvenom pripremom sada dospjeli bliže površini mogu slobodno klijati i nicati korovi, što znači da primijenjeni herbicid praktički neće imati nikakav učinak.

Rezultati domaćih istraživanja ukazuju da se sjetvom hibrida kraće vegetacijske skupine dozrijevanja do druge dekade svibnja ostvaruju značajno veći prinosi zrna, klipa i cijele biljke od onih pri osjetno smanjenim (50 i više %) sklopovima hibrida kukuruza pune vegetacije posijanih unutar optimalnih rokova sjetve. Međutim, sjetvom iza prvog lipnja postižu se niži prinosi zrna od onih u odnosu na jako reducirane sklopove hibrida posijanih unutar optimalnih rokova sjetve. To upućuje na zaključak da se u kasnijim rokovima sjetve (iz prvog lipnja) u agro-ekološkim uvjetima središnje Hrvatske najčešće ne isplati presijavati, čak ni jako reducirane sklopove kukuruza.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakSuzbijanje korova u rajčici
Sljedeći članakLjetne opasnosti boravka u prirodi
Avatar
Zlatko Svečnjak je sveučilišni profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Do sada je publicirao 40-tak znanstvenih radova o utjecaju mjera agrotehnike na prinos i kakvoću ratarskih kultura u interakciji s različitim okolišnim čimbenicima. Znanstveno se usavršavao na više eminentnih znanstvenih i znanstveno-nastavnih ustanova u inozemstvu. Zlatko Svečnjak je redoviti sveučilišni profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1996., magistrirao 2000., a doktorsku disertaciju obranio 2003. godine na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1996. godine zaposlen je na Zavodu za specijalnu proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta u Zagrebu. U visokom obrazovanju izvodi nastavu na nekoliko predmeta na preddiplomskim studijim, te na diplomskom i poslijediplomskom doktorskom studiju. Do sada je publicirao 40-tak znanstvenih radova o utjecaju kako intenziteta agrotehnike kao skupa svih mjera agrotehnike, tako i pojedinih agrotehničkih zahvata na prinos, komponente prinosa i kakvoću ratarskih kultura u interakciji s različitim okolišnim čimbenicima. Kao autor ili koautor priopćio je rezultate svojeg istraživačkog rada na više međunarodnih i nacionalnih znanstvenih skupova, a također ima jedno pozvano predavanje na međunarodnom znanstvenom skupu. Bio je voditelj jednog i suradnik na više nacionalna znanstvena projekata, a također je bio suradnik na jednom međunarodnom projektu. Znanstveno se usavršavao na više eminentnih znanstvenih i znanstveno-nastavnih ustanova u inozemstvu (University of Western Australia, Rothamsted Research, L'institut national de la recherche agronomique Paris - Grignon, Long Ashton Research Station). Stručna djelatnost Zlatka Svečnjaka ogleda se u nekoliko pozvanih predavanja na stručnim skupovima i više od 80 članaka objavljenih u domaćim časopisima. Aktivno govori engleski, a služi se i francuskim jezikom.