Svođenje računa za uzgoj kukuruza

41

""Svođenje računa za proteklu godinu u poljoprivredi se uglavnom odnosi na klimu i novac. Pojednostavljeno, to pak znači da je 2014. u prvom redu bila ekstremno kišna, ali i “suha” kada je o kunama u seljačkom džepu riječ.

S jedne strane probleme su pravile poplave biblijskih razmjera u županjskoj Posavini, gdje je pod vodom završilo čak 7854 hektara, ali i cjelogodišnje izlijevanje rijeka u brojnim drugim područjima Hrvatske, zbog čega mnogi nisu mogli zasijati, pa ni brati. Ipak, za mnoge je prinos kukuruza ove godine bio natprosječan, ponegdje i više od 12 t/ha.

Što najviše utječe na proizvodnju kukuruza ?

Poznato je da je kukuruz u strukturi sjetve najzastupljenija ratarska kultura u Hrvatskoj, koja se u prosjeku uzgaja godišnje na više od 250 000 ha. Na sortnoj listi naše države nalazi se oko tristo hibrida različite dužine vegetacije i različite namjene proizvodnje. Ako pogledamo sortnu listu Europske unije na njoj je spisak s oko 5000 hibrida, od kojih mnoštvo nije prilagođeno našim uvjetima proizvodnje. Poljoprivrednim proizvođačima se stoga vrlo teško snaći i donijeti najbolju odluku o izboru hibrida za sjetvu između tako velikog broja hibrida koji se nalaze na tržištu. Svjedoci smo posljednjih godina vrlo različitih vremenskih uvjeta u proizvodnji ratarskih kultura. Pojedinih godina, količina oborina u vegetacijskoj sezoni uzgoja kukuruza i temperature tijekom cvatnje kukuruza više ili manje pogodovale su visini ostvarenih prinosa. Na području Međimurja već devetu godinu zaredom Savjetodavna služba u Svođenje računa za uzgoj kukuruza suradnji s obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom Babić organizira proizvodne pokuse (sjetvu, praćenje stanja usjeva, javnu berbu i prezentaciju dobivenih rezultata tijekom zimskih predavanja), hibrida kukuruza različitih namjena proizvodnje FAO grupa 200-600 zainteresiranih sjemenarskih kuća koje djeluju na području RH. U daljnjim analizama naglasak je pretežito na ekonomskim parametrima proizvodnje kukuruza u proizvodnom pokusu kroz proteklih devet godina, te kako bi se isti mogli na najkvalitetniji način sagledati potrebno je spomenuti neke osnovne činjenice o vremenskim uvjetima i načinu provođenja proizvodnog pokusa. Sjetva svih hibrida u pokusu obavlja se isti dan prema preporukama za pojedinu vegetacijsku grupu. Kod agrotehnike je potrebno naglasiti da se radi o dosta visokoj agrotehnici (poglavito gnojidbi), koju nažalost većina poljoprivrednika posljednjih godina nije u mogućnosti obavljati zbog financijske situacije. Gnojidba cjelokupnog proizvodnog pokusa je istovjetna, kao i provedena zaštita protiv korova koja je prilagođena uvjetima zakorovljenosti parcele na kojoj se provodio proizvodni pokus u pojedinoj godini.""

Utjecaj oborina

Višegodišnji prosjek količine oborina za područje Međimurja od 1990.-2002. godine prema podacima DHMZ-a mjerne postaje Čakovec iznosi 782 mm/m2. Ukoliko usporedimo prosjeke količine oborina tijekom godina postavljanja proizvodnog pokusa s višegodišnjim prosjekom u 2008. i 2011. godini palo je značajnije manje oborina od prosjeka, dok je u 2013. i 2014. zabilježeno znatno više oborina od prosjeka. U prošloj godini, mada je bila izuzetno kišna, sam raspored oborina tijekom razdoblja svilanja i metličanja kukuruza bio je izuzetno nepogodan za oprašivanje i oplodnju poglavito hibrida iz vegetacijske grupe 400. U nekim godinama na oplodnju i kasnije na prinos hibrida kukuruza imale su osim oborina veliki utjecaj visoke temperature u svilanju i metličanju kukuruza (2007., 2011. i 2013. godina). Proizvodni pokus hibrida kukuruza osim navedenih vremenskih nepogoda pogodila je 2008. godine tuča, 2011. godine imali smo ""nešto lošiji sklop (sjetva u vrijeme oborina), dok je 2012. i 2013.godine zabilježen izuzetno veliki napad kukuruznog moljca. U proizvodnom pokusu tijekom devet godina sudjelovalo je od najmanje 32 hibrida (2006. godine) do najviše 83 hibrida (2014. godine) sjemenarskih kuća koje su bile zainteresirane za ovakav tip proizvodnog pokusa. Prosjeci prinosa vlažnog i suhog zrna po hektaru ovisili su o vremenskim uvjetima pojedinih godina te su se razlikovali prema proizvodnim godinama. U 2008. godini ostvareni su najveći prosjeci prinosa suhog zrna vegetacijskih grupa 400 i 500, dok je najveći prosjek prinosa hibrida vegetacijske grupe 300 ostvaren 2010. godine. Najmanje prosjeke prinose suhog zrna sve grupe dozrijevanja ostvarile su 2012. godine. Slična situacija je također ukoliko pogledamo ostvarene prosjeke prinosa vlažnog zrna svih hibrida iz pojedinih vegetacijskih grupa. Najveći prosjek prinosa sve FAO grupe ostvarile su 2010. godine, dok su najmanji prinosi izvagani 2012. godine. Objašnjenja koja slijede vezana su uz ostvareni bruto dohodak koji je odnos ostvarenog prinosa vlažnog zrna pojedinog hibrida kukuruza i pripadajuće ostvarene cijene za zrno kukuruza s određenom vlagom na tržištu. Ovakvi izračuni ne predstavljaju kalkulaciju proizvodnje kukuruza, jer nisu uračunati troškovi proizvodnje.

Poljoprivrednim proizvođačima nije u tolikoj mjeri bitan prinos, već prihodi koje mogu ostvariti u pojedinoj godini. Kroz sve ove godine u strukturi ukupnih troškova pokazalo se da je najveća stavka u proizvodnji gnojivo, odnosno količine primijenjenih gnojiva i njihova cijena, nakon kojeg slijede troškovi mehanizacije, ostali troškovi, trošak za sjeme i na kraju troškovi zaštitnih sredstava (herbicidi).

""Vidljivo je iz tablice da je prosjek cijena vlažnog zrna svih hibrida kukuruza kroz godine provođenja proizvodnog pokusa 0,78 kn dok je prosjek bruto dohotka svih hibrida u pokus 9.652,00 kn.

Tržna cijena

U proizvodnji kukuruza da bi ostvarili što veći bruto dohodak trebalo bi se poklopiti više faktora. Vidljivo je kroz sve ove godine da na ekonomske parametre proizvodnje kukuruza najveći utjecaj ima tržna cijena kukuruza. Primjerice u godini s najmanjom otkupnom cijenom mokrog kukuruza (2008.) u proteklih devet godina ostvareni prosjek prinosa mokrog zrna cijelog proizvodnog pokusa bio je 15710 kg/ha. Međutim pripadajuće cijene za pojedinačne vlage koje su bile kod hibrida u pokus izuzetno niske i ostvaren je bruto dohodak u iznosu od samo 5.722,00 kn/ha. U godini kada je ostvaren najmanji prosjek prinosa vlažnog zrna (2012.-prosjek prinosa pokusa samo 7.807 kg mokrog zrna/ha) na tržištu je bila najveća otkupna cijena mokrog kukuruza od svih proteklih godina te je ostvareno 11.541,00 kn/ha bruto dohotka.

Najbolja godina za proizvodnju kukuruza pokazala se 2007. kada su bili ostvareni relativno visoki prinosi vlažnog zrna kao i tržna cijena vlažnog zrna kukuruza.

Iz svega navedenog možemo zaključiti da na ekonomske parametre proizvodnje kukuruza najveći utjecaj ima tržna cijena kukuruza, nakon kojeg slijedi odnos prinosa i vlage, te ostali čimbenici.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakNewsletter 7/2015
Sljedeći članakPočetak aktivnosti oko dodijele poljoprivrednog zemljišta stočarima bez javnog poziva
Avatar
Diplomirani inženjer agronomije (ratarstva), viša stručna savjetnica u Savjetodavnoj službi Podružnica Međimurske županije iz područja ratarstva. Rođena 07.08.1967. godine u Prelogu. Diplomirala na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1990. godine. Radila u „Sjemenarstvu“ tvrtke Podravka, poljoprivrednim ljekarnama Veterinarske stanice Čakovec, a 01.12.2004. počinje s radom u Savjetodavnoj službi (HZPSS). Kao vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje ratar gdje predaje predmete iz ratarske proizvodnje. Član je više Udruga vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju. Certificirani sudac na koji aktivno sudi na natjecanjima orača. Sudjelovala u organizaciji 59. Svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Kao koautor ili autor stručnih radova sudjelovala godinama na Kongresu oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo u organizaciji Hrvatskog agronomskog društva.